Bosanskohercegovacku politicku scenu uzburkala inicijativa kojom se traži nadogradnja mirovnog sporazuma iz Dejtona.
19. decembar 2003Oglas
Deklaracija pod nazivom "Osigurati mir u Bosni i Hercegovini daljnjom nadogradnjom Dejtonskog sporazuma", inicirana od 24 evropska politicka uglednika, poziva medunarodne autoritete da desetogodišnjicu Mirovnog sporazuma 2005. godine uzmu kao povod za kriticku bilancu provedbe tog akta. Inicijatori smatraju državnu kostrukciju Bosne i Hercegovine sasvim neadekvatnom i limitirajucom i u politickom i u ekonomskom pogledu. Pledira se za stvaranje državne strukture koja ce nuditi sigurnost svim narodima i potpomagati ekonomski i društveni razvoj cijele zemlje. U deklaraciji se, uz ostalo, kaže da ce proces pomirenja medu narodima napredovati samo ako se uspiju razviti kako politicko pravni okviri, tako i ekonomsko - socijalne strukture zemlje.
Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica su za ustavne izmjene. HaDeZe je za ukidanje i entiteta i kantona i uspostavu funkcionalne države. Socijaldemokratska partija i stranke gradanske orijentacije su i ranije bile za ustavne promjene kojima se najveci otpor pruža u Republici Srpskoj. Visoki predstavnik Pedi Ešdaun smatra da Dejtonski sporazum nije konacno rješenje, ali da eventualne promjene moraju doci iz Bosne i Hercegovine. Ešdaun ovim želi incijativu grupe evropskih politicara uciniti bespredmetnom, želeci sacuvati svoj politicki monopol u zemlji.
No, zašto je nužan medunarodni angažman u promjeni ustava. Prije svega, sadašnje uredenje Bosne i Hercegovine je nametnuto od medunarodnih autoriteta. U BeHa je na snazi poluprotektorat, kako to definiše i inicijativna grupa. Uspostava entiteta s nazivom Republika Srpska, koji nema historijskog uporišta a koji je nastao agresijom i genocidom, samo po sebi je destruktivno spram bosanskohercegovacke države. Uz to, taj naziv i ponašanje tamošnjih vlasti obeshrabrili su masovan povratak Bošnjaka i Hrvata iz izbjeglištva i raseljeništva. Prije rata tamo ih je bilo preko pedeset odsto, a sada ispod deset odsto. Pogrešna politika povratka sasvim je oslabila mogucnost zadržavanje u zemlji velikog broja gradanski opredjeljenih ljudi i povratak multietnicnosti u sve regije zemlje. Time je formirana etnicko - teritorijalna struktura koja pogoduje trajnom ostanku na vlasti nacionalnih stranaka. U tom pravcu je i ustavni sistem glasanja gdje nacionalni kriterij reducira i aktivno i pasivno pravo glasa na uštrb pojedinca kao gradanina, a u korist njegovog tumacenja kao prvenstveno etnickog bica.
Ako se želi Bosnu i Hercegovinu u Evropsku uniju, onda joj treba pomoci medunarodnim autoritetom u konstituisanju državne strukture prilagodene njenom civilizacijskom karakteru i historijskom iskustvu na savremenim standardima uredenja države i društva. Otuda inicijativa 24 evropska pravnika nudi korektan izlaz iz bosanskohercegovackog ustavno - politickog corsokaka, na putu formiranja demokratskog ambijenta.
Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica su za ustavne izmjene. HaDeZe je za ukidanje i entiteta i kantona i uspostavu funkcionalne države. Socijaldemokratska partija i stranke gradanske orijentacije su i ranije bile za ustavne promjene kojima se najveci otpor pruža u Republici Srpskoj. Visoki predstavnik Pedi Ešdaun smatra da Dejtonski sporazum nije konacno rješenje, ali da eventualne promjene moraju doci iz Bosne i Hercegovine. Ešdaun ovim želi incijativu grupe evropskih politicara uciniti bespredmetnom, želeci sacuvati svoj politicki monopol u zemlji.
No, zašto je nužan medunarodni angažman u promjeni ustava. Prije svega, sadašnje uredenje Bosne i Hercegovine je nametnuto od medunarodnih autoriteta. U BeHa je na snazi poluprotektorat, kako to definiše i inicijativna grupa. Uspostava entiteta s nazivom Republika Srpska, koji nema historijskog uporišta a koji je nastao agresijom i genocidom, samo po sebi je destruktivno spram bosanskohercegovacke države. Uz to, taj naziv i ponašanje tamošnjih vlasti obeshrabrili su masovan povratak Bošnjaka i Hrvata iz izbjeglištva i raseljeništva. Prije rata tamo ih je bilo preko pedeset odsto, a sada ispod deset odsto. Pogrešna politika povratka sasvim je oslabila mogucnost zadržavanje u zemlji velikog broja gradanski opredjeljenih ljudi i povratak multietnicnosti u sve regije zemlje. Time je formirana etnicko - teritorijalna struktura koja pogoduje trajnom ostanku na vlasti nacionalnih stranaka. U tom pravcu je i ustavni sistem glasanja gdje nacionalni kriterij reducira i aktivno i pasivno pravo glasa na uštrb pojedinca kao gradanina, a u korist njegovog tumacenja kao prvenstveno etnickog bica.
Ako se želi Bosnu i Hercegovinu u Evropsku uniju, onda joj treba pomoci medunarodnim autoritetom u konstituisanju državne strukture prilagodene njenom civilizacijskom karakteru i historijskom iskustvu na savremenim standardima uredenja države i društva. Otuda inicijativa 24 evropska pravnika nudi korektan izlaz iz bosanskohercegovackog ustavno - politickog corsokaka, na putu formiranja demokratskog ambijenta.
Oglas