1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brže do suspenzije bezviznog režima

28. maj 2013

Nakon ljeta treba očekivati usvajanje mehanizma koji će omogućiti EU da suspenduje bezvizni režim pojedinim državama. To je u intervjuu za Dojče vele rekla Tanja Fajon, izvjestilac EP za viznu liberalizaciju.

https://p.dw.com/p/18fmv
Foto: klix.ba

DW: Ovih dana u srpskim medijima čitamo umirujuće tekstove da Srbiji ili Makedoniji ne prijeti vraćanje viza. Kakvo je Vaše mišljenje?

Tanja Fajon: Ne postoji stvarna prijetnja da će se to desiti danas ili sutra jer u Evropskoj uniji trenutno ne postoji mehanizam za suspenziju bezviznog režima. O tom mehanizmu se razgovara u Evropskom parlamentu, Evropskoj komisiji i Savjetu EU. Kada se mehanizam usvoji, onda će prijetnja ukidanja bezviznog režima biti stvarna. Zato ponavljam da vlasti i građani treba da urade sve kako bi smanjili broj lažnih azilanata koji dolaze u Njemačku, Švajcarsku, Belgiju, Holandiju ili Švedsku.

Dugo se govori o tom mehanizmu, a ipak još nije donijet?

Prijedlog je u proceduri već dvije godine i on se ne odnosi samo na Zapadni Balkan, nego na sve treće zemlje koje su u bezviznom režimu. Imamo nekoliko otvorenih pitanja, prije svega Evropski parlament traži da ima jaču ulogu. Ne želimo da neka država EU iskoristi mehanizam u političke svrhe, da se u predizbornoj kampanji bori protiv azilanata.

Porträt - Tanja Fajon
Tanja Fajon: U Evropi je veliki pritisak zbog ekonomske krizeFoto: DW/S. Padori-Klenke

Kada treba očekivati da mjere stupe na snagu?

U Evropi je veliki pritisak zbog ekonomske krize. U doba manje zaposlenosti, raste strah od ljudi koji dolaze spolja da traže posao. Postoji i drugi razlog da se što brže donese mehanizam – veliki broj trećih zemalja tek traži bezvizni režim. Vlasti u Uniji njima ne žele da otvore vrata dok ne uvedu mehanizam za suspenziju bijelog šengena. Zato mislim da ćemo ubrzo usvojiti mjere, ali ne prije godišnjeg odmora. Onda će opasnost postojati prije svega za zemlje Zapadnog Balkana, posebno za Srbiju i Makedoniju jer su imale najveći broj azilanata u proteklom periodu.

Možete li da objasnite ukratko kako bi sistem funkcionisao. Recimo da Njemačka traži da se građanima Srbije ili Makedonije ponovo uvedu vize…

Ako bi Njemačka imala vanredni porast broja azilanata, ona bi zatražila od Evropske komisije da razmotri situaciju. Odluka će se donositi većinom u Savjetu EU, dakle nije neophodan konsenzus. Bojim se da već danas postoji većina zemalja članica koje bi glasale za suspenziju bezviznog režima za neku od ove dvije balkanske države.

Koliko bi trajala suspenzija?

Prva suspenzija traje šest mjeseci sa mogućnošću produženja za još devet mjeseci. Onda je pitanje kako vratiti zemlju natrag u bezvizni režim. Postoji opasnost da će EU tražiti da se suspendovana zemlja trajno stavi na crnu listu. Nadam se da će se obistiniti najave Evropske komisije – da ovaj mehanizam nikada nećemo iskoristiti, ali je nažalost realnost u Evropi danas drugačija. Zato je važno da ljudi znaju pravila i da ne zloupotrebljavaju slobodu kretanja.

Kažete da će mehanizam važiti za sve, ali čitajući njemačku štampu, stiče se utisak da se piše samo o Srbiji i Makedoniji.

Redovni izvještaji Fronteksa sa jasnim brojkama pokazuju da su Srbija i Makedonija uvijek u vrhu po broju zahtjeva za azil. Obično se to čini pred zimu. Najčešće u Njemačkoj i drugim zemljama Unije koje imaju tolerantan sistem azila. Tu potražioci azila mogu ostati i do šest mjeseci, dobiju nešto novca i vraćaju se kući bogatiji nego što su otišli. Sa druge strane i države EU moraju da urade mnogo. Trenutno ne postoji jedinstvena politika azila, duge su procedure odlučivanja. Neke zemlje poput Austrije, Belgije i Luksemburga su skratile te procedure tako što su stavile zemlje Zapadnog Balkana na listu „sigurnih zemalja“. Zbog toga potražioci azila jednostavno više ne idu tamo.

Intervju: Silvera Padori-Klenke

Odgovorna urednica: Zorica Ilić