Brisel bez reakcija

Službenih reakcija na uhićenje Ive Sanadera iz Bruxellesa i europskih institucija za sada nema. Povjerenik za proširenje Štefan Füle još u petak, prije uhićenja Sanadera, naglasio je kako je borba protiv koprupcije važna za Hrvatsku, za ispunjavanje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. Füle je rekao kako proces pristupanja Europskoj uniji od kandidatske zemlje, kao što je Hrvatska, traži da ta zemlja zatvori sva poglavlja.

Ivo Sanader je prije nekoliko tjedana napisao pismo da je « predmet politički motivirane pravne kampanje sa ciljem da se započne kriminalni proces protiv njega ». Sanader se nadao da će slanjem tog pisma na adrese nekoliko čelnika Europske unije, među ostalim predsjedniku Europske komisije, njemačkoj kancelarki i austrijskom kancelaru te francuskom predsjedniku i britanskom premijeru, dobiti možda odgovor i na taj način simboličnu gestu, da ga se ipak nisu odrekli njegovi europski prijatelji. No, to nije « upalilo ». Većina čelnika koja je dobila pismo ne namjerava odgovoriti Sanaderu, unatoč « izvanrednim odnosima » koje su imali ranije s bivšim hrvatskim premijerom. « Posljednja stvar o čemu sada vodimo brigu je sudbina Ive Sanadera », rekao je jedan diplomata Europske unije.

Pack: Uhićenje Sanadera nema veze s pristupnim pregovorima Hrvatske

Njemačka konzervativna zastupnica Doris Pack izjavila je da ukidanje imuniteta, zatim potjernica i na kraju uhićenje Ive Sanadera nemaju nikave veze s pristupnim pregovorima Hrvatske, već s pravosudnim sustavom. „Pitanje uhićenja Sanadera je pitanje između Sanadera i suda, a ne između Hrvatske i EU“, naglasila je Doris Pack. Ona je izjavila da je jako tužna i da je iznenađena događajima te da se nada da će Sanader sve pojasniti i da ako je potrebno može računati na pošten proces, te da će se prilikom izručenja iz Austrije ova zemlja ponašati u skladu s međunarodnim normama. Doris Pack je odmah nakon ukidanja tjeralice i uhidbenog naloga naglasila kako se "na Sanadera ne smije gledati kao na plijen, već kao na osobu kojoj se tek treba dokazati sve ono zašto ga se tereti."

Predstavnica zelenih u Europskom parlamentu Franziska Brantner je izjavila kako njezina stranka pozdravlja korak da u Hrvatskoj pravosudna tijela imaju hrabrosti suočiti se sa korupcijom koja dolazi iz samog vrha političke elite.

Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hannes Swoboda u procesu protiv Sanadera traži jednaki postupak kao i kod ostalih procesuiranih hrvatskih zastupnika. Swoboda je priznao da je pogođen događajima oko Ive Sanadera, s kojim je, kako je rekao, "vrlo dobro surađivao dok je Sanader bio predsjednik hrvatske Vlade. Austrijski zastupnik smatra da je i za Hrvatsku i za Sanadera najbolje da bivši hrvatski premijer što prije pojasni sve optužbe.

Rješavanje pravosudnim, a ne političkim putem

Swoboda je ponovio kako bi zapravo bila groteskna priča da je Sanader uhićen u Sloveniji, znajući kakvi su bili hrvatsko-slovenski sukobi u ne tako davnoj povijesti. Na kraju je Swoboda naglasio kako mu nije drago što se događa, ali za Hrvatsku je važno da sada vodi istragu protiv svake osobe za koju se sumnja u korupciju te riješi ovo pitanje ne političkim, već pravosudnim putem.

Iz ostalih izvora u Bruxellesu moglo se čuti kako su sada na potezu austrijske i hrvatske pravosudne i policijske vlasti. Hrvatska je suverena zemlja i njezino pravosuđe neovisno i sigurno će naći rješenje sa članicom Europske unije – Austrijom. Od svih sugovornika je naglašeno kako kod svih optuženih osoba vrijedi presumpcija nevinosti, dakle, sve dok nije osuđen i dok se eventualna presuda ne izvrši, Sanadera treba smatrati nevinim.

U Bruxellesu za sada nema daljnih reakcija, jer nedostaju i dodatne informacije o Sanaderu. Jedan europski diplomat je ipak na kraju dodao, kako ne razumije zašto se Sanader u ključnim trenucima našao u Sloveniji, i kako je najavljivao da će se vratiti u Hrvatsku, a na kraju ga je policija uhitila još dalje od Hrvatske – u Austriji. Od Sanadera se sada očekuju mnoga objašnjenja ne samo u Hrvatskoj, već i u Bruxellesu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Senad Tanović