Briselski kompromis predstavlja napredak

27 šefova država i vlada zemalja članica nisu izabrali idealan put. Velika mrlja dogovora je činjenica da su se nacionalni egoizam i politika blokade na kraju isplatili za Poljake i Britance. Posebno vlada u Varšavi besramno je iskoristila situaciju u kojoj se našla Europa.

Neuspjeh sastanka na vrhu bio bi katastrofalan znak i Europska unija zapala bi u najtežu krizu od svojeg osnivanja. Zbog toga su braća Kaczynski sa svojom prijetnjom da će koristiti svoje pravo na veto protiv novog ugovora o Europskoj uniji lako mogli ucjenjivati Europu. Poljskakoja je tek 2004. godine postala članica Unije osigurala je sebi bez protuusluge dodatnih pet godina vlasti oko odlučivanja koja joj uopće ne pripada. Do 2014. godine Poljska će imati gotovo isti broj glasova kao i najveća zemlja članica – Njemačka, premda ima samo upola manje stanovnika. Za neophpodne reforme kao što je proračun Europske unije koji se 2013. godine nanovo određuje – ovakva odluka ne nagoviještava ništa dobroga.

Potezanje na sastanku na vrhu pokazalo je prije svega kako je Europska unija sasvojih 27 različitih zemalja članica postala šareni klub skojim sevrlo teško upravlja. Članice koje blokiraju moraju se nagraditi da uopće nastave s igrom. One zemlje koje se u smislu zajedničkog dobra bez protesta slijede, takve zemlje se vraćaju kući sa manje poklona. Nakon uspjeha kojeg su ostvarili Poljaci Europskoj unijni prijeti opasnost da će ovakav način postati praksa.

Zbog ovako nestretne okolnosti učinak u pregovorima njemačke kancelarke i predsjedavajuće Europskog vijeća Angele Merkel je tim veći. Ona je sa strpljenjem, snagom uvjeravanja i hrabrošću spasila mnoge središnje teme propalog Europskog ustava. To znači da nekada toliko ambiciozni projekt ustav nije propao. Doduše nisu ostali niti zastava niti himna, a niti tekst neće biti tako lako razumljiv kao prvotna verzija. Međutim, odlučujući odlomci ostaju. Europska unija dobiva ministra vanjskih posova i predsjednika Europskog vijeća koji će biti izabran na dvije i pol godine. Komisija će se smanjiti i time postati djelotvornija, nacionalni parlamenti dobivaju više prava. Time je ojačan demokratski legitimitet Europe.

Najvažnija novost je možda da se mnoge namjere na području pravosuđa, unutarnje ili socijalne politike ubuduže donose većinom glasova. Time blokade pojedinih zemalja na ovim područjima više nemaju šanse. Stoga postoji nada daće nedostojno potezanje na Bruxelleskim summitima biti ipak prošlost,

Koliko je važan ishod ovog summita za hrvatska nastojanja da uđe što brže u Europsku uniju potvrđuje i predsjednik Europske komiisje Barroso koji priznaje da bi u suprotnom Hrvatska mogla postati žrtva. Za Hrvatsku je također važno što su države članice Europske unije postigle dogovor da se novi Sporazum izradi na Međuvladinoj konferenciji koja počinje već idućeg mjeseca, a potpiše se tijekom ove godine i stupi na snagu prije izbora za Europski parlament sredinom 2009.godine. To se poklapa i s procjenama da bi približno u to vrijeme Hrvatska mogla dovršiti proces pregovora i potpisati Sporazum o pristupu Europskoj uniji. Novom tekst sporazuma o Europskoj uniji uzet je u obzir i zahtjev Nizozemske o spominjanju Kopenhagenskih kriterija pri odluka oprijamu budućih država u članstvo. Frans Timmermans, nizozemski ministar za europska pitanja, pak naglašava kako to nisu nikakvi novi uvjeti nego zadaća samoj Europskoj uniji da svoje kriterije primjeni ozbiljno. Gotovo svi diplomati su iznjeli svoje mišljenje da će dogovor o novom ugovoru o Europskoj uniji stvoriti opušteniju atmosferu među državama članicama oko proširenja i time ubrzati pergovore s Hrvatskom, uz uvjet da Hrvatska nastavi s reformama, prije svega na području pravosuđa i sa suzbijanjem korupcije. Tako će Hrvatska sutra otvoriti pregovore za šest novih poglavlja, a za vrijeme portugalskog Predsjedništva očekuje se otvaranje svih preostalih poglavlja.

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je rekao kako će ovaj dogovor za hrvatski put pema EU biti od ogromnog značaja, kao i kasnije za ostale države s područja zapadnog Balkana.