Brojna otvorena pitanja

Ministri financija uoči samita koji se održava danas (23.10.2011.) još uvijek nisu bili donijeli odluku kada su u zgradu Vijeća EU stigli njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Još uvijek je otvoreno pitanje u koliko mjeri zaista moraju biti reprogramirani grčki dugovi. Također je nejasno na koji način banke i drugi privatni povjerioci trebaju učestvovati u spašavanju Grčke. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da se rezultati mogu očekivati tek tokom drugog dijela samita koji će biti održan u srijedu.

Tokom pregovora u subotu (22.10.) bilo je i dalje nejasno da li će Njemačka i Francuska usaglasiti zajednička stajališta o proširenju Fonda za spas eura. O čemu su kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nikolas Sarkozy tokom prethodne noći pregovarali nije poznato. Njihov susret održan je daleko od očiju javnosti. Novinarima i fotoreporterima nije bio dozvoljen pristup. Na sastanku su trebali učestvovati i šef euro-grupe Jean Claude Juncker, šef Europske centralne banke, Jean-Claude Trichet, te jedan predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda.

Više kapitala za banke

Ministri financija euro-zone su navodno u subotu (22.10.) postigli dogovor da äe vlastiti kapital, koje banke moraju ubuduće imati, iznositi devet procenata. Na taj način bi trebalo biti osigurano da banke prevaziđu oprost dugova Grčkoj i drugim prezaduženim zemljama, a da pri tome same na bankrotiraju. Procjenjuje se da je za to potrebno oko 100 milijardi eura za sve europske banke. Banke bi novac prije svega trebale posuditi od svojih vlasnika ili na tržištu kapitala. Ne bude li to funkcioniralo onda bi u slučaju nužde banke dijelom bile podržavljene. Ovakvu mogućnostu nagovijestio je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

Osim toga u Bruesselu kruže informacije da se ministri financija zalažu za reprogramiranje duga Grčkoj u visni od 50-60 posto. Samo na taj način Grčka bi mogla refinancirati svoje dugove na financijskom tržištu.

Financijske potrebe Grčke se sada, prema procjenama Trojke (predstavnika Europske unije, Europske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda) procjenjuju na oko 250 milijardi eura. No, unatoč obeshrabrujućim brojkama iz Grčke, ministri financija euro-zone su postigli suglasnost da naredna tranša pomoći Grčkoj, u visini od osam milijardi eura, na vrijeme bude isplaćena.

Britanski ministar financija George Osborne ne pozdravlja pregovarački maraton koji se odvija u Bruesselu. „Mi već imamo dovoljno kratkoročnih mjera koje služe kao flaster,“ kaže Osborne i dodaje da u međuvremenu EU u cjelosti trpi zbog dužničke krize.

Westerwelle: Kriza kao šansa

Paralelno sa ministrima financija zasjedaju i ministri vanjskih poslova EU. Oni raspravljaju o tome da li se moraju promijeniti europski ugovori kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se budžetska politika zemalja članica bolje kontrolirala. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle rekao je da aktualna diskusija, koja se vodi, iritira, da iziskuje mnogo vremena, ali da je neophodna. „Potpuno je jasno da dosadašnji postupci, kada je riječ o saniranju budžetskih deficita, nisu dovoljni. U krizi je i šansa da bude iskorištena za reformu Lisabonskog ugovora,“ rekao je Westerwelle.

Autori: Bernd Riegert / Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose