Brutalna akcija sirijskog predsjednika

Režim sirijskog predsjednika Bašara Asada brutalno se obračunava sa demonstrantima. Najmanje 88 osoba je poginulo kada su snage bezbjednosti pucale na učesnike antivladinih demonstracija širom Sirije. Više od 100.000 ljudi izašlo je na ulice gradova širom zemlje kako bi tražili okončanje nasilja i ostavku predsjednika. To je do sada neviđeni broj sirijskih građana koji su prkosili smrtonosnoj opasnosti i zahtjevali poštovanje ljudskih prava.

Ne nazire se kraj

Najnoviji događaji bacili su skoro u zaborav činjenicu da je Asad još u četvrtak (21.4.) ukinuo vanredno stanje koje je bilo na snazi skoro pet decenija. Krvava stvarnost bacila je sjenku i na druge reformske korake poput ukidanja Suda državne bezbjednosti, na čije presude nije bilo mogućnosti žalbe, i ostvarenja prava na mirne demonstracije.

Novi bilans ukazuje da je 22. april jedan od najsmrtonosnijih dana od 15. marta, kada su počeli nemiri u Siriji. Najmanje 18 ljudi je poginulo u Ezrehu u provinciji Dera, južno od Damaska, gdje je glavno uporište protivnika predsjednika Asada. U predgrađima Damaska dvije osobe su poginule u Barzehu, dvije u Harasti, a troje ljudi živote je izgubilo u Madamiji. U Homsu, na sjeveru zemlje, poginulio je njih 16. U pokušajima vladinih snaga da rastjeraju demonstrante širom zemlje, ranjeno je na desetine ljudi.

Prema izvještajima očevidaca, nisu policajci u uniformi ispalili smrtonosne hice na demonstrante, već snajperisti u civilu, koji su sa krovova kuća pucali na ljude, kako bi izazvali paniku i rastjerali okupljene. U medijima se ti snajperisti nazivaju “neidentifikovanim naoružanim osobama”. Državna agencija Sana prenijela je da su snage bezbjednosti uhapsile nekoliko njih.

Prema procjeni opozicije snajperisti su dio moćne tajne službe. U Siriji je nezamislivo da se naoružane osobe u takvom broju tako organizuju u centrima najvažnijih gradova.

Borbe u Siriji prepune nasilja nailaze na oštre kritike širom svijeta. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun zahtjeva momentalnu obustavu vatre i nezavisnu i tranasparentnu istragu ubistava. „Sirijska vlada mora da garantuje poštovanje ljudskih prava“, izjavio je portparol UN Martin Nesirski.

Napade na građane Sirije osudio je i američki predsjednik Barak Obama. „Odmah mora da se prekine sa nasiljem, rekao je Obama i dodao da predsjednik Asad mora da uvaži zahtjeve naroda za slobodom mišljenja i javnog okupljanja.

Ukidanje vanrednog stanja

Sirijska opozicija oprezno je pozdravila reformske planove Asada. „To je pozitivan korak, ali sprovođenje tih reformi mora pažljivo da se posmatra“, rekao je šef sirijske Službe za zaštitu ljudskih prava u Londonu, Rami Abdul Raman. Ukidanjem vanrednog stanja, sirijski predsjednik ispunio je jedan od glavnih zahtjeva demonstranata. Dosadašnji zakon omogućavao je Asadovom režimu, baš kao i njegovom ocu Hafisu, da divljački hapsi građane i da svaku vrstu političkih protivnika progoni uz pomoć tajnih službi.

Veliki korak postignut je i ukidanjem Sudova državne bezbjednosti. Pred tim sudovima optuženici su imali veoma male mogućnosti za svoju odbranu. Izjave su često davali nakon što su bili mučeni. Ali, kao što je eskalacija sukoba u petak pokazala, odluke predsjednika morale su da budu donesene mnogo ranije. Od početka sukoba poginulo je oko 300 ljudi. Surovost bezbjedonosnih službi demonstrante je učinila sve radikalnijima. Dok su u početku zahtjevali samo reforme i veće slobode, u petak su zahtjevali Asadov odlazak za vlasti. Ovakvi zahtjevi kao i scene koje su se proteklih sati mogle vidjeti u Damasku, kada su na primjer demonstranti srušili spomenik oca sadašnjeg predsjednika, Hafisa Asada, i u potpunosti ga nogama uništili – do prije četiri nedjelje su prema mišljenju mnogih poznavatelja situacije u Siriji, zapravo bili nezamislivi.

Autori: M. Langer (br, žt, dpa, afp, rtr)

Odg. urednik: Svetozar Savić