Budućnost Balkana u EU na čekanju

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o tome da je kriza eura stavila pod znak pitanja kao nikada ranije obećanja iz Soluna.

„U ljeto 2003. godine tadašnje grčko Predsjedništvo EU organiziralo je u Porto Carrasu Samit „EU-Zapadni Balkan“. U završnom dokumentu sa tog Samita navedena je rečenica koju su u Beogradu, Sarajevu, Skopju i Tirani od tada često citirali: „Budućnost Balkana je u EU.“ Tako glasi glavna izjava koju su odobrile tadašnje zemlje članice. Romano Prodi, tadašnji predsjednik Europske komisije, označio je približavanja zemalja Zapadnog Balkana EU i njihovo kasnije članstvo kao „nepovratan proces“. Zbog toga što je Porto Carras izvan Balkana skoro nepoznat ovi zaključci su u istoriju ušli kao „Obećanja iz Soluna“. Već mnogo puta su ta obećanja dospjela u opasnost,“ piše FAZ navodeći aktualni problem zbog kojeg se obećanja iz Soluna dovode u pitanje.

„Kriza eura je u međuvremenu zadala udarac razmišljanjima o proširenju koji obećanja iz Soluna stavlja pod znak pitanja kao nikada do sada. To se može ilustrirati jednom rečenicom koju je ovih dana izgovorio premijer Luksemburga i odlazeći šef euro-grupe Jean Claude Junker: „U ovom momentu nemam glavu za proširenje.“ Još izričitije je to izrazila njemačka kancelarka Angela Merkel prošle sedmice u svom vladinom saopćenju uoči Samita EU. Njena izjava je dospjela na skoro sve naslovne strane na Balkanu. Merkelova je rekla da nakon „vjerojatnog“ prijema Hrvatske kao 28. članice EU u julu 2013. godine će se sa proširenjem najprije stati, te doslovce dodala: „U ovom trenutku nećemo donositi odluku o početku pristupnih pregovora sa drugim zemljama. Prema našem shvatanju za to nije sazrelo vrijeme.“

Hrvatska – nova briga EU

„Prijem Hrvatske u EU je doduše planiran tek za sredinu naredne godine. No već sada se može konstatirati da se Uniji sa njenom 28. članicom nameće novo problematično dijete u ekonomskom smislu. Nada u to da bi se nakon završetka dugogodišnje HDZ-ove vladavine da moglo početi sa dugo odgađanim strukturnim reformama ostala je neosnovana. Bez obzira na određeni napredak u konsolidaciji državnih financija premalo konsekventno se bavilo strukturalnom rigidnošću. Tako je agencija Standard and Poors prošle sedmice izgubila strpljenje i proglasila kreditnu sposobnost zemlje bezvrijednom,“ piše Neue Zuercher Zeitung.

„Nepoštivanje srednjoročnog financijskog plana zakonski utemljenog u fiskalnim pravilima oslabljena je vjerodostojnost vlade. Da li je za vraćanje povjerenja neophodan program Međunarodnog monetarnog fonda u Zagrebu se kontroverzno raspravlja. Dok premijer Zoran Milanović tvrdi da će Hrvatska uspjeti vlastitim snagama promijeniti ekonomski trend, ministar financija Slavko Linić je otvoren prema pomoći MMF-a. Linić uz to uvodi u igru ideju „nacionalnih obveznica“ s namjerom da apelira na patriotizam domaćih štediša,“ piše NZZ.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić