1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bundestag kao utvrda državnih službenika

21. oktobar 2013

Oni trebaju biti predstavnici naroda - iz svih slojeva i profesija. U njemačkom Bundestagu međutim rade uglavnom učitelji i pravnici.

https://p.dw.com/p/1A2o8
Foto: picture-alliance/dpa

Cemile Giousouf nije obična političarka. Razlog tome nije samo taj što je ona muslimanka i članica Demokršćanske unije Angele Merkel (CDU). Neobično nije ni toliko što je završila Fakultet političkih nauka. Postoje dva razloga zbog kojih Cemile Giousouf nije obična zastupnica njemačkog parlamenta. Sa 35 godina je još dosta mlada, a i žena je. Kada je međutim riječ o zastupljenosti profesija, ona je prosjek u njemačkom Bundestagu.

I u 18. sastavu Bundestaga koji sada započinje rad zastupljeno je skoro dvostruko više muškaraca nego žena. Mnogi od njih stari su oko 50 godina i u prošlosti su radili "ključne administrativne poslove", kako se navodi u zvaničnoj statistici. Više od polovine od ukupno 631 poslanika, po profesiji su službenici koji su radili u raznim upravama, zatim nastavnici i pravnici. I demokršćanka Giousouf spada u tu grupu. Radila je kao referentica u pokrajinskom ministarstvu u Sjevernoj Rajni Vestfaliji. Sastav novog Bundestaga ne iznenađuje. Još u proteklom mandatu je bilo malo poslanika koji su po profesiji slobodni poduzetnici ili radnici. Od 1957. je broj državnih službenika u Bundestagu kontinurano rastao.

Poslanica iz redova CDU-a, Cemile Giousouf
Cemile GiousoufFoto: picture-alliance/dpa

Zagarantiran povratak na staro radno mjesto

"Ako pogledate nekog samostalnog poduzenika, on ne može za period od 4,5 godina, u zavisnosti koliko traje mandat, jednostavno zatvoriti svoju firmu. U tom slučaju bi izgubio svoje mušterije i nakon mandata bi mukotrpno morao krenuti iz početka," kaže Klaus Dauderstädt, predsjedavajući Njemačkog udruženja državnih službenika (DBB).

Za razliku od toga, državni službenici, a to je zakonski regulisano, se ne moraju bojati da će po isteku mandata ostati bez posla. Oni uživaju neograničeno pravo povratka na svoje staro radno mjesto. Dauderstädt smatra da je to prikladno, jer po njegovim riječima, državni službenici pružaju brojne važne usluge građanima. Stoga je, kako navodi, sasvim u redu da mnogi od njih suodlučuju u donošenju političkih odluka.

Egzistencijalni strah međutim ne objašnjava zbog čega se malo ljudi koji rade u privatnom sektoru politički angažuje: "Za advokate, ljekare, slobodnjake je posao poslanika postao ekstremno neatraktivan. Prosječne plate poslanika u poređenju sa platama uposlenih u firmama su istina veće ali nisu veće u poređenju s onim šta se može zaraditi na ostalim elitnim pozicijama", kaže politolog iz Dresdena Werner Patzelt. On pored toga navodi da stvarnu moć ionako ima samo mali broj parlamentaraca.

Poslanici u njemačkom parlamentu. Među njima bivši kancelar Helmut Schmidt
Njemački parlament 1982 (arhivski snimak)Foto: obs/Made in Poland

Zatvoreno društvo

Onaj ko u njemačkoj politici želi nešto zaraditi, svoj politički angažman u nekoj partiji mora početi što prije. Samostalna poduzetnica koja želi ući u parlament teško će uspjeti u svojoj namjeri. Jer, politička karijera se u pravilu strateški planira. Najprije se postaje član omladinske organizacije ili podmlatka neke stranke. Onda se preuzima jedna dužnost za drugom, da bi se na kraju dobila šansa za kandidaturu poslanika u parlamentu. Onaj ko nije član neke od najjačih političkih stranaka teško da u tome može uspjeti. Bez dobronamjernih sponzora, šanse ne postoje.

Sponzori rado gledaju na podmladak u svom okruženju. To je, čini se, jedan od razloga što su neke grupe i previše zastupljene u parlamentu . Udio žena, ljudi stranog porijekla i onih koji nisu akademski obrazovani je prenizak. Prema informacijama Službe za odnose sa javnošću po pitanju integracije stranaca, samo 37 poslanika Bundestaga je stranog porijekla. Uspješan poduzenik ili majka turskog porijekla koja ima troje djece, nisu tipični poslanici.

Werner J. Patzelt
Werner J. PatzeltFoto: Imago

Da bi sastav parlamenta bio nešto raznovrasniji, izborni sistem bi se iz temelja morao promijeniti, siguran je Werner Patzelt. Njegov prijedlog je da se održe otvoreni predizbori za sve mandate. Tako bi potencijalne kandidate najprije direktno izabrao narod, a ne stranke kao što je to trenutno slučaj. Na taj način bi oni, koji nisu državni službenici ali i koji nisu političarke poput Cemile Giousouf, imali jednostavniji pristup političkoj sceni.

Autorka:Vera Kern/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose