1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bush promijenio strategiju za demokratizaciju Srednjeg i Bliskog Istoka

7. juni 2004

Nakon rata protiv Talibana u Afganistanu i rušenja Sadamovog režima u Iraku, američki Predsjednik George Bush je Bliskom i Srednjem istoku želio donijeti demokratiju, obrazovanje i privredni prosperitet. To je u najmanju ruku predvidjala njegova Velika inicijativa za Srednji Istok“Greater Middle East Initiative”, koju je Bush najavio još prije nekoliko mjeseci. No, tzv. "domino-efekat” , po kojem bi , nakon svrgavanja režima Sadama Huseina, i druge arapske države postale otvorene za demokratske promjene, je izostao. Bush je zato pripremio novu strategiju, koja će biti iznesena na sutrašnjoj konferenciji G8 u američkom Sea Islandu.

https://p.dw.com/p/AQbh

Diplomati u Briselu, koji učestvuju u pripremama samita vodećih industrijskih zemalja svijeta i Rusije G-8 potvrdili su da je povučena Bushova inicijativa pod nazivom “Greater Middle East Initiative” . Nova strategija, koja bi trebala biti usvojena na samitu G8 ne zove se više Velika inicijativa za Srednji Istok već “Široka inicijativa za Srednji Istok i Sjevernu Afriku”. Dakle, izbor riječi je umjereniji, ne radi se više o velikoj već o širokoj strategiji.

Francuska, Njemačka, Rusija i Japan već su prijavile da imaju snažne zamjerke u odnosu na Bushovu inicijativu. Sporno je i njeno finansiranje. Egipatski predsjednik Hosni Mubarak i drugi arapski državnici odbacili su ove ambiciozne američke planove, kojima Amerikanci žele demokratizirati Bliski i Srednji Istok. Oni ne žele da im se nešto nameće. Stoga će se u završnoj deklaraciji sutrašnjeg samita G8 nalaziti samo odluka o osnivanju Vijeća, koje će koordinirati američko-evropska nastojanja za pomoć i koordinaciju sa nevladinim, demokratskim organizacijama u regionu. Iz diplomatskih krugova se čuje da će se sve svesti na saopštenje o namjerama. S obzirom na haotičnu situaciju u Iraku, skandal sa mučenjem iračkih zatvorenika i napetosti izmedju Izraela i Palestinaca ambiciozni američki planovi o demokratuzaciji Bliskog i Srednjeg Istoka su zaustavljeni.

Na samit G8 u Sea Islandu Amerikanci su pozvali predstavnike zemalja Srednjeg i Bliskog Istoka. Potvrdu o dolasku do sada je dao Alžir, Bahrein, Jordan, Jemen, Afganistan i Turska. Velike arapske države i najveći američki saveznici poput Saudijske Arabije i Egipta rado bi potvrdile dolazak na konferenciju, ali su, po riječima američkog državnog podsekretara Alana Larsona zbog navodnog nedostatka prostora u američkom konferencijskom gradu Sea Islandu, odustale. Nikoga ne možemo prisiljavati da se pojavi na konferenciji, prokomentarisao je ovaj izgovor Alan Larson.

I samit NATO saveza, koji se krajem juna održava u Istanbulu, pozabaviće se američkim planovima za demokratizaciju Srednjeg Istoka. No, NATO savez nije želio da na sastanak poziva delegacije arapskih zemalja. Oni bi ionako odbili da dodju, stoga ich nismo ni pozvali, pojasnio je jedan NATO-ov diplomata u Briselu. Zapadna vojna alijansa trebala je preuzeti realizaciju vojnog dijela inicijative za Srednji Istok i zaključiti sa državama regiona sporazume o obuci i treningu. No, čini se da arapske zemlje za ovo nemaju interesa. Oni to shvataju kao pokušaj Bijele Kuće da opravda rat u Iraku. Od 1994-te NATO njeguje dijalog sa zemljama Sredozemlja : Marokom, Alžirom, Tunisom, Egiptom, ordanom i Izraelom. Arapske zemlje ne žele da se njihove delegacije u Istanbulu nadju za zajedničkim stolom sa predstavnicima Izraela. S druge strane , NATO nije želio da Izraelu uskrati poziv za dolazak na samit.

Evropske zemlje, koje učestvuju na samitu G8 , poput Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke mogu pokazati da su sa arapskim zemljama sklopile niz sporazuma, prije svega o privrednoj obnovi i kulturnoj razmjeni i saradnji. Ovi sporazumi nemaju za cilj demokratski razvoj već podršku reformama.

S obzirom da u Sjedinjenim Državama živi velika populacija Arapa, Amerikanci su sa svojom inicijativom imali namjeru da ohrabre biznismene arapskog porijekla da ulažu u zemlje iz kojih dolaze, a ne da investiraju svoj kapital u Ameriku, Aziju ili Evropu. Procjenjuje se da arapske investicije u Americi iznose 700 milijardi američkih dolara godišnje. Američki državni podsekretar Alan Larson nada se da bi se barem 10-15% od ove sume moglo kanalisati na Srednji Istok.