Buvljaci i milijarde eura

Čovjek se divi kada u muzeju vidi najuspješnije kopije njemačkih artikala na tržištu, kao što su recimo armature za kupatila. Jedan dizajner je u Solingenu otvorio ovaj muzej kako bi skrenuo pažnju javnosti na problem imitacije proizvoda. U današnjem društvu se ostvari 120 milijardi eura štete zbog plagijata i krajde ideja. Njemačke firme od toga pretrpe štetu u iznostu od 25 milijarde eura. Na to je ukazao i Savez njemačkih industrijalaca jučer u Berlinu. Njemačka vlada i privrednici stoga nastoje da strane proizvodjače lažne robe i tržišne pirate i plagijatore suzbiju zajedničkim snagama. Kradja ideja i licenci produkata predstavljaju i opasnost po sigurnost i zdravlje kupaca, kao što je recimo slučaj sa lijekovima, avionima i auto dijelovima. Na samitu G-8 narednog ljeta biće sačinjen plan I strategija po kojoj će se riješavati ovaj problem.

Tržnice lažnjaka u Kini su mjesta koja stranci veoma rado posjećuju. Tu se prodaje i riba, piletina… ali ono što Evropljane najviše zanima, i istovrmeno nervira, su trgovci koji napadno prodaju satove luksuznih marki, kao što su Rolex, oni trče za turustima i pokazuju: ilegalno snimljene filmove na DVD, i sve izgleda kao da je original.Ovi proizvodi su jeftini onoliko koliko kupac za njih hoće da plati. Nakon 7 dana se upisani skupocjeni sat raspada, tako da je I 10 dolara za Rolex prevelika cijena.

Pa ipak, lažnjaci su pravi bum na tržištu. U Njemačkoj je prošle godine zaplijenjena ilegalno kopirana roba u vrijednosti od više od 1,1 milijarde Eura, što je 5 puta više od vrijednosti robe zaplijenjene prošle godine. Svaki dan smo svjedoči bezbrojnih ponuda u internetu, koji nam stižu u vidu nepoželjnih e-Mailova, a koji svjedoče o dubioznim proizvodjačima lijekova, takozvanih livestyle medikamenata.

Borba protiv toga postaje istih razmjera kao suzbijanje droge: vrše se racije, razmišlja se da se kazne vlasnici fabrika plagijata. Odluka američke vlade da Kinu izvede na odgovornost pred Svjetskom trgovinskom organizacijom mogla bi dovesti do političkog spora izmedju stare i nove velike privredne sile. Nije bez razloga tema piraterije produkata na sjvetskom tržištu centralna tema samita G-8 u junu u Heilingendammu.

Uzrok ovog spora je mnogostruk. U globaliziranom svijetu se sudaraju razne i različite kulture. Oni koji brane svoje duhovne zaostavštine, sudaraju se sa onima koji brane svoje uspješne kopije kojima dokazuju svoja umijeća. Siromašni se suočavaju sa bogatima i populariziraju njihov način života koristeći imitate.

Ovim se ne želi omalovažiti značaj štete koju prouzrokuju plagijati na tržištu. Ko krade ideje i kopira proizvode, taj mora biti tretiran kao kradljivac i mora biti kažnjen. Ne kažnjavaju se samo kradje predmeta već i ideja, konstrukcija, tekstova, rješenja problema i tudjeg vlasništva u svakom obliku. Osnova za poštivanje tudjeg vlasništva je da to vlasništvo bude zaštićeno od nove konkurencije. Onaj ko stvori marku na tržištu, da bi držao po strani konkurenciju koja ima jednako kvalitetnu robu ali po nižoj cijeni- taj je već izgubio. Jer taj samo gleda na svoju dobit. Dotle ne bismo trebali ići u borbi protiv piraterije na svjetskom tržištu. Jer ko cijeni prave vrijednosti- taj ne bi trebalo da se plaši konkurencije i izazova slobodnog tržišta.