Carla del Ponte u sjedištu NATO i EU

Del Ponte je informirala da radi na preostalih šest optužnica koje će objaviti do kraja godine. Istovremeno je upozorila da je očigledno pogrešno interpretirana strategija rada Tribunala kada se govori da će svi prvostepeni procesi završiti 2008., a Sud zatvoriti svoja vrata 2010. godine. Del Ponte upozorava svoje sugovornike u Bruxellesu da nije valjda moguće da će optuženici Karadžić, Mladić, Gotovina i njihovi pomagači do 1.1.2009. godine biti na slobodi. Stoga ona naglašava kako će ICTY raditi sve dok se i posljednji glavni optuženici ne nađu pred licem pravde u Haagu. Nadalje, glavna tužiteljica je izrazila nadu da će NATO i dalje imati snage locirati, uhapsiti i prebaciti optuženike u Haag, premda je vrlo iskreno priznala da NATO nije bio previše uspješan u prošlosti. Kao dobar primjer navela je treći mjesec ove godine kada je Hrvatskoj dostavila nove optužnice koje su imale stopostotni učinak. Svi optužei odmah su prebačeni u Haaški pritvor. Navela je i primjer Ljubiše Beare kojeg je Srbija locirala, uhapsila i prebacila u Haag.

Što se tiče odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, del Ponte je spomenula report Komisije o Srebrenici i ocijenila to putokazom u smjeru prema istini. Ona je naglasila kako se realnost Srebrenice i genocida koji je tamo počinjen još nedavno pokušavala nijekati. Među onima koji su prihvatili činjenicu da je u Srebrenici i okolici bilo ubijanja, mnogi su vjerovali da to nisu bili zločini, stoga je glavna tužiteljica izrazila nadu da će report o Srebrenici biti na široko podijeljen po Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Gori, jer - kako je navela del Ponte – upravo bi taj dokument mogao pridonijeti svijesti među građanima o potrebi pravde.

Del Ponte nije iznjela ništa novoga od prošlomjesečnog sastanka s ministrima vanjskih poslova zemalja članica Europske Unije. Tada je ona izjavila i danas ponovila da vlasti u Republici Srpskoj nisu do danas uhapsile niti jednog jedinog bjegunca te da Radovan Karadžić najveći dio svojeg izbjeglištva provodi upravo u Republici Srpskoj te tamo uživa punu podršku i pomoć tamošnje vlasti na svim razinama. Glavna tužiteljica je navela da je Karadžić objavio čak i knjigu koja je postala best-seller u Srbiji. Stoga je izrazila žaljenje što snage SFOR-a napušta BiH neobavljenog posla uz napomenu da je svjesna da su prošle zime i u proljeće ove godine poduzete dodatne akcije i mjere s ciljem hapšenja Karadžića.

Od novih europskih snaga u Bosni Hercegovini koje će u sklopu EUFOR-a zamijeniti SFOR, del Ponte očekuje usku suradnju, prije svega vrlo jasnu strukturu komande te sposobnost brzog reagiranja u slučaju informacija o lokaciji bjegunaca. Del Ponte dakle traži detaljne informacije nakon svake poduzete akcije na terenu i potrage za bjeguncima.

Glavna tužiteljica je posebno razočarana zbog slučaja Gotovina koji se kako del Ponte tvrdi nalazi još uvijek u Hrvatskoj. Ona je ponovila kako Hrvatska ima rok za lociranje, uhićenje i predaju Gotovine Haaškom sudu do 23.11., jer je tada termin kada će ona Vijeću sigurnosti UN-a predati svoje izvješće o stanju suradnji zemalja regije s Haaškim sudom. Osim Gotovine od Hrvatske se traži lociranje i uhićenje Miroslava Brale koji je optužen je za zločine u Lašvanskoj dolini. Bralina optužnica stara devet godina otpečačena je 12. listopada ove godine. Del Ponte je naglasila da se većina 21 bjegunca nalazi u zemljama regije, a po prvi puta del Ponte navodi da se trojca optuženika nalaze u Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a.

Glavna tužiteljica je priznala da se Haaški sud nalazi pod velikim pritiskom da što prije završi svoju zadaću, jer jedan broj zemalja članica UN-a nije podmirio svoje financijske obveze ovoga proljeća. Del Ponte je priznala da je zbog toga izgubila gotovo 50 posto svojih suradnika pravnika i istražitelja, a UN-ovo zamrzavanje novih namiještenja ne omogućava zaposliti nove suradnike.

Del Ponte je pred Stalim Vijećem NATO saveza rekla kako bi mnogi htjeli da se Haaški sud bavi samo onim osobama koje se sada nalaze u pritvorskim jedinicama Haaškog tribunala, međutim ona to odbacuje kao loš znak za budućnost međunarodne pravde. Stoga je pozvala međunarodnu zajednicu te NATO savez i Europske Uniju na jedinstvo oko odlučnosti izvesti pravdu na području bivše Jugoslavije do kraja. U tom smislu je navela je pružanje maksimalne podrške zemljama regije u lociranju i hapšenju bjegunaca. Kako bi se uspjelo u tome potrebne su tri stvari: prvo, pružiti operacijsku pomoć, drugo, uništiti mrežu koja pomaže i štiti bjegunce i treće, ohrabriti provedbu dubokih strukturalnih reformi sigurnosnog sektora. Europska Unija i NATO savez u tome može biti od velike pomoći, zaključila je Carla del Ponte, glavna tužiteljica Haaškog tribunala.