Civilno društvo u borbi protiv korupcije

Kada je prije deset godina prijavila korupciju i kriminal u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA-i, Vesna Balenović nije ni slutila da će se njen život pretvoriti u pakao. "Prijavila sam potpredsjednika Hrvatske vlade, tada je to bio Slavko Linić kojega sam prethodno upozorila na kriminal, predsjednika Upravnog odbora INA-e Tomislava Dragičevića i još šest direktora, dakle najjače ljude u Hrvatskoj", kaže Vesna Balenović.

Vesna Balenović ubrzo se našla na udaru sprege korumpiranih političara i privrednika. Dobila je otkaz i desetke sudskih prijava, a prijetnji nisu bila pošteđena ni njena djeca. "Time sam se obilježila kao živa meta, a na mene je bio vršen veliki mobing i pritisak. U kabinetu sam, prije otkaza, nalazila i papire na kojima je pisalo 'čuvaj preostalo dvoje djece'", kaže Vesna Balenović.

Bez "zviždača" nema borbe protiv korupcije

Iako je Vesna Balenović uz pomoć medija na kraju ipak dobila bitku sa korumpiranim političarima i direktorima INA-e, očito je da je u ovom slučaju zakazalo civilno društvo koje joj nije pružilo očekivanu zaštitu niti podršku u desetogodišnjoj borbi sa korupcijom. Vesna Balenović danas je predsjednica udruge "Zviždača" koja upozorava na korupciju i kriminal u Hrvatskoj.

Slični slučajevi zabilježeni su i u Srbiji, kaže urednik internet portala "Pištaljka" Vladimir Radomirović. "Najpoznatiji srpski uzbunjivač, odnosno 'zviždač' je Goran Milošević. Radeći na naplatnoj rampi autoputa Beograd-Niš, otkrio je kako se lažno naplaćuju putarine stranim kamionima koji prolaze kroz Srbiju", ističe Radomirović. Milošević je "nagrađen" otkazom, a na posao je vraćen tek nakon pritiska javnosti.

Odgovornost nevladinog sektora

Neosporno je da bi organizacije civilnog društva i mediji trebalo da imaju značajnu ulogu u zaštiti boraca protiv korupcije ili kriminala, kaže predsjedavajući odbora direktora Transparency Internationala BiH Emir Đikić, ističući da su neke organizacije civilnog društva samo na papiru "nevladine". "Pojedine nevladine organizacije su produžena ruka političkih partija, odnosno vlasti", upozorava Đikić.

Đikić ocjenjuje da ni medijska slika nije puno bolja, naglašavajući da su neki "bivši alternativni mediji sada produžena ruka politike". Učesnici konferencije zaključili su da je pritisak civilnog društva na institucije vlasti danas slabiji nego prije petnaest godina. Fokus dvodnevnog skupa zato nije bio na kritici vlasti, već na odgovornosti nevladinog sektora, ali i medija opterećenih vlasničkim odnosima i političkim pritiscima.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić