Crna Gora isplaćuje četiri miliona eura žrtvama deportacije

Smatramo da je sporazum najbolji i najcjelishodniji način za rješavanje sporova, saopštila je Vlada u Podgorici. Crnogorski ministar pravde Miraš Radović je rekao da je sa advokatima porodica oštećenih u 42 procesa dogovoreno sudsko poravnanje u iznosu od četiri miliona i 135 hiljada eura i istakao: "Za preživjele tužioce iznosi su određeni prema vremenu trajanja zatočeništva i kreću se od 10 do 170 hiljada eura, a za njihove najbliže srodnike određeni su iznosi od po deset hiljada eura."

Time su se stekli uslovi da se u 42 parnice zaključe sudska poravnanja. Punomoćnici tužilaca su se obavezali da odustanu od tužbenog zahtjeva za šestoro braće i sestara preživjelih, jer oni nemaju pravo na naknadu štete u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima Crne Gore.

Crnogorske vlasti izbjegle pitanja o odgovornosti za zločin

"Sudski postupak će biti nastavljen samo u jednom preostalom predmetu", kaže Radović. On nije želio da odgovori na pitanje da li je na taj način država Crna Gora prihvatila odgovornost za zločin u kojem su stradale 83 osobe, ali je dodao da je ovaj sporazum postignut "uz dobru komunikaciju sa relevantnim subjektima u Bosni i Hercegovini".

Konstatujući da se radi o istorijskom značaju za suočavanje sa prošlošću i poštovanjem prava žrtava na obeštećenje, advokati porodica deportovanih su ocijenili da poravnanje za tužioce ima, prije svega, karakter moralnog zadovoljenja. Time je praktično, bar što se tiče deportovanih, stavljena tačka na ovaj slučaj, koji je i Haški tribunal okarakterisao kao ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Izbjeglice ubijane i na teritoriji Crne Gore

Crnogorska policija je, podsjetimo se, u proljeće 1992. godine izručila snagama Radovana Karadžića oko 160 izbjeglica iz BiH koje su se ponadale da će spas od ratnog vihora pronaći u Crnoj Gori. Sve do nedavno smatralo se da su 83 stradalih ubijeni na području BiH, uglavnom u zatvoru u Foči. Ali, bivši inspektor iz Herceg-Novog Slobodan Pejović, jedini pripadnik crnogorske policije koji je svih ovih godina javno govorio o ovom zločinu i zbog toga imao dosta problema, je izjavio da su neke izbjeglice ubijane i na teritoriji Crne Gore.

O tome je Pejović početkom ovog mjeseca govorio i crnogorskim istražiteljima, koji su juče, nakon gotovo tri godine, završili istragu u ovom slučaju. Na spisku optuženih za deportaciju Bošnjaka sada se, uz šest bivših visokih funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, nalazi i tadašnji šef crnogorske tajne policije Boško Bojović.

"Država se ne može graditi na lažima"

Napominjući da se radi o najvećem zločinu na terotoriji Crne Gore u njenoj novijoj istoriji, predsjednik Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore Koča Pavlović je rekao da se lista optuženih treba proširiti. "Ja se iskreno nadam da će ona obuhvatiti ne samo konkretne izvršioce, nego i nalogodavce. Mislim da je za Crnu Goru neophodno da se pitanje suočavanja sa našom nedavnom ratnom prošlošću, pitanje odgovornosti za počinjene zločine, dovede do kraja. Jer, kako je davno jedan eminentni crnogorski političar rekao: 'Ne može se na lažima graditi nijedna država.' "