Crna Gora: Raste jaz između bogatih i siromašnih

Oko 30 odsto građana ekonomski je ugroženo, a najugroženiji je sjever Crne Gore, gdje živi 62 odsto siromašnih. U izvještaju Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) navedeni su i konkretni primjeri: žena kojoj je dijete bolesno i liječi se u Beogradu, a ona prima socijalnu nadoknadu od oko 50 evra; razvedena žena s četvoro djece koja živi u baraci od socijalne pomoći, dok bivši suprug ne plaća alimentaciju.

Zaraja Pejović, ekonomista i poslanik opozicionog „Pokreta za promjene“, kaže da prošlih godina u Crnoj Gori ekonomski rast nije iskorišćen u investiranje u razvojne projekte.

„Nisu otvorena nova radna mjesta i nova preduzeća. Siromaštvo i jaz između siromašnih i bogatih se povećao sa krizom i recesijom, ali i zbog smanjenih prihoda u Kombinatu aluminijuma i Željezari“, kaže Pejović.

On dodaje da vlada Crne Gore nema socijalne karte, iako je dobila novac da ih napravi: „Niko ne zna tačno koliko se ljudi nalazi u stanju socijalne potrebe. Možda ipak najbolje to znaju aktivisti vladajuće koalicije, koje takvo stanje iskorištavaju u cilju političke korupcije“, dodaje Pejović.

Najugroženiji Romi i penzioneri

Istraživanje UNDP-a je pokazalo da su najugroženiji Romi, raseljena lica i penzioneri. Siromaštvo samo po sebi predstavlja „socijalnu isključenost“, a to znači da pripadnici najugroženije populacije nemaju jednak pristup zapošljavanju, sistemu zdravstvene zaštite, obrazovanju, pa ni političkoj angažovanosti.

Prosječne penzije neznatno premašuju granicu siromaštva, dok je minimalna mjesečna penzija - u iznosu od 71,6 evra - manja od polovine iznosa koji je označen kao granica siromaštva.

Predsjednik Filip Vujanović je kazao da se posljednjih godina veoma mali broj raseljenih vratio u zemlje porijekla i da je to jedan od velikih problema. U Crnoj Gori još uvijek ima oko 25 hiljada raseljenih lica, kaže Vujanović i dodaje da država neće uraditi ništa protivno njihovoj volji, ali da traži od UN-a da ih ohrabri da se vrate u zemlje porijekla.

UNDP je u izvještaju ukazao i na povećanje stope smrtnosti i smanjenje prosječnog životnog vijeka stanovništva sa 75 na 72 godine, što je po ocjeni UN-ove agencije „jedan od najočiglednijih pokazatelja količine stresa koji je Crna Gora pretrpjela devedesetih godina“.

Autorka: Vesna Rajković

Odg. urednik: Azer Slanjankić