Da li će EU i MMF pomoći Grčkoj?

Proteklog petka (09.04.) u Brüsselu su se sastali stručnjaci iz predstavništava za privredu i financije sa zvaničnicima zemalja članica Evropske Unije kako bi razgovarali o modalitetima pomoći Grčkoj. Nakon sastanka nije službeno objavljen nikakav zaključak, ali su mediji u Grčkoj izvjestili kako je postignut načelan sporazum o finansijskoj pomoći toj zemlji. Tu bi Evropska unija, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom, vladi u Atini dala kredit do 25 milijardi eura i to sa kamatnom stopom od "samo" 5,1%. Za Grčku su to izuzetno povoljni uvjeti, jer je u subotu (10.04) međunarodna agencija za "rating" vrijednosnih papira, Finch, dodatno pogoršala procjenu o grčkim državnim obveznicama sa BBB+ na BBB-, što predstavlja "rating" koji se daje ulozima tzv. "visokog rizika". To znači da bi i kamate, koje bi Atina morala plaćati, postale još veće, iako su već i sada 7,4% - preko četiri procenta više nego što bi ulagač dobio, na primjer, za obveznice Njemačke.

Takvu pomoć treba i željeti

Paket finansijske pomoći Grčkoj bi trebali odobriti još i ministri finansija Evropske unije na svom sastanku koncem slijedeće nedjelje, ali naravno da je najvažniji uvjet za kredit da ga zatraži sama Atina. Sa jedne strane je predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy proteklog petka (09.04) za francuski list "Le Monde" izjavio kako je Evropa "spremna uskočiti kada god Grčka to zaželi", ali grčki ministar finansija Giorgos Papakonstantinou za sada uporno tvrdi da njegova zemlja "ne planira prihvatiti hitnu pomoć" koja joj se nudi. Može se pretpostaviti kako se grčki ministar svojom samouvjerenošću nada umiriti svjetsko tržište kapitala, ali je isto tako očito da malo ko vjeruje kako se Atina može sama izvući iz trenutne situacije. 20. marta je na naplatu već došla rata od 8,2 milijarde, a ovog mjeseca slijedi novi šok za blagajnu Atine.

Kako iz začaranog kruga?

Sve je očitije kako tu nije riječ o špekulacijama protiv Grčke, nego o "ispitu za Evropu", piše francuski list "Le Figaro". Tržište želi znati u kojoj mjeri su Evropljani spremni na zajedničke mjere. Problem je svakako zamršen, navodi austrijski "Die Presse". Međutim, austrijski list smatra da cijeli proces mora biti povezan i sa velikim reformama u Grčkoj: od povećanja starosne dobi za odlazak u penziju, pa do privatizacije čitavog niza državnih firmi. "Recepte za to već imaju i Evropska komisija i Evropska središnja banka - ali, da li oni mogu provesti takvu, gotovo kolonijalnu vladavinu, to je drugo pitanje", zaključuje austrijski list "Die Presse".

Evropa nema izbora

Ipak, i svjetsko tržište kapitala vjeruje kako Evropa neće imati drugog izbora nego intervenirati u Grčkoj. Najbolji pokazatelj je to da je nakon sastanka proteklog petka (09.04) donekle skočila i vrijednost eura prema dolaru. Neki ekonomski stručnjaci, poput direktora Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjukture Gustava Horna, se boje da bi takav kredit Grčkoj mogao promašiti svoj cilj. On smatra kako su i Evropljani krivi za ove nevolje, jer ne postoje jasne odredbe za takve slučajeve. Horn navodi kako bi bilo bolje da se dogovore jasni uvjeti pod kojima bi Evropa mogla jamčiti za neku svoju članicu. Tada bi, smatra njemački ekonomista, i špekulacije imale svoje jasne granice što bi pak Grčkoj dalo više mogućnosti da se sama izvuče iz nevolja.

Autor: A. Šubić (dpa, evropski mediji)

Odg. ur.: S. Tanović