1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Da li je Brejvik imao saučesnike u Evropi ?

27. juli 2011

Norveški ubica Anders Brejvik je nagovijestio da je imao saučesnike. Da li su to samo fantazije poremećenog pojedinca ili je Brejvik zaista održavao veze sa desnoekstremnim miljeom u Norveškoj i sjevernoj Evropi?

https://p.dw.com/p/124nN
Ubica Anders Behring BreivikFoto: AP

Prema navodima isljednika Kima Hegera, masovni ubica Andres Brejvik pomenuo je dvije terorističke ćelije koje su aktivne u Norveškoj. U svom manifestu objavljenom na internetu, Brejvik piše o 80-orici „mučenika“ koji bi mogli da se aktiviraju u inostranstvu, kao i o „borcima pokreta otpora“, a pominje i švajcarske nuklearne elektrane kao moguće ciljeve napada. Nije jasno koliko u svemu tome ima istine; istražni timovi u Velikoj Britaniji i Nemačkoj provjeravaju ove navode.

Norveški desničari distancirali se od ubice

Zna se da je Brejvik do 2006. godine bio član norveške desnopopulističke Stranke napretka. Bio je jedan od rukovodilaca njenog podmlatka. Predsjednik stranke, Siv Jensen, distancirao se od atentatora. „Naprednjaci“, koje karakterišu netrpeljivost prema strancima i nacionalizam, od 2005. čine drugi po veličini poslanički klub u norveškom parlamentu, ali nisu u vladi. Bore se protiv doseljavanja stranaca u Norvešku, ali nisu neonacistička stranka. U tvrdo jezgro norveških neonacista se ubraja samo oko 150 osoba.

Dresden-Gedenktag - Kranzniederlegung auf dem Dresdner Heidefriedhof
Neonacisti u DrezdenuFoto: picture-alliance / dpa

Ekspert za pitanja desnog ekstremizma sa Slobodnog univerziteta u Berlinu, Hajo Funke, izrazio je iznenađenje činjenicom da su dva desnoekstremna napada izvedena baš u Norveškoj. On prenosi da je, na primjer, desnoektremna scena u Švedskoj mnogo veća i da je tamo veća spremnost njenih pripadnika na nasilje. Prema njegovim riječima, uspjeh desnih populista ne može se smatrati neposrednim podsticajem na zlodjela pojedinaca, ali potencijalnim zločincima ipak pruža plodno tlo, odnosno uslove u kojima njihova samokontrola lakše popušta.

Desni populisti u Evropi

U Švedskoj, desnopopulistička "Stranka Šveđana" ima 20 mandata u parlamentu. Ona je prošle godine dobila 5,7 glasova birača. Ta partija se zalaže za drastično ograničavanje useljavanja kao i za ponovno uvođenje kontrola na granicama. Predsednik te stranke, Džimi Akeson, (Jimmie Akeson), oštro je osudio napade u Oslu.

U Finskoj je partija "Pravih Finaca" na izborima održanim u proljeće dobila 19 odsto glasova i tako učetvorostručila broj svojih mandata u parlamentu. To je treća po snazi politička grupacija u Finskoj, ali nije zastupljena u vladi zbog toga što evroskeptični i ksenofobični "Pravi Finci" odbijaju da podrže finansijski štit zemalja evro-zone. Pravi Finci imaju i dva poslanika u Evropskom parlamentu u Strazburu.

Flash-Galerie Wochenrückblick KW 12 2010 Zunahme extremistischer Gewalt
Ekstremni desničari sve spremniji za nasiljeFoto: picture alliance / dpa

U Danskoj, desnopopulistička Narodna stranka čini dio vladajuće koalicije, i nedavno je uspjela da se izbori za svoj stari zahtjev za uvođenje carinskih kontrola na graničnim prelazima, iako se Danska potpisivanjem Šengenskog sporazuma obavezala na ukidanje takvih kontrola. „Narodnjaci“ su protivnici doseljavanja stranaca i uspjeli su da proguraju najoštrije zakonske odredbe o imigraciji i azilu koje trenutno postoje u Evropi. I oni imaju dva poslanika u Evropskom parlamentu.

"Bolesni psihopata“

Ideje slične onima koje gaje desni populisti sa severa Evrope mogu se naći i u programu holandske Partije za slobodu. Njen lider, neprijatelj islama Gert Vilders (Geert Wilders), 2010. je postao veoma popularan, uspevši da uvede ovu stranku u parlament kao treću po brojnosti poslaničku grupu. Ta stranka je pristala da u parlamentu toleriše koaliciju demohrišćana i desnih konzervativaca koji čine manjinsku vladu. Vilders je norveškog atentatora nazvao nasilnikom i bolesnim psihopatom čije zlodjelo najoštrije osuđuje. Anders Brejvik je, inače, Vildersovu stranku u jednom tekstu objavljenom na internetu, pohvalio kao „istinski konzervativnu“.

Jean-Marie Le Pen bei der Wahl in Frankreich
Žan Mari Lepen (Jean-Marie Le Pen)Foto: AP

Francuski Pokret protiv rasizma i za prijateljstvo među narodima smatra da desnopopulističke stranke snose dio odgovornosti za napade u Oslu. Te navode je najoštrije odbacio desnoekstremni "Nacionalni front", koji je pod vođstvom Marin Lepen (Marine Le Pen) ove godine ostvario veliki uspjeh na lokalnim izborima – samo poen razlike je dijeli od pobjedničke stranke predsjednika Nikole Sarkozija (Nicolas Sarkozy). Marin Lepen će sljedeće godine da se kandiduje za predsjednicu Francuske. Neka ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi na predsjedničkim izborima mogla da pobijedi sadašnjeg šefa države. Nacionalni front je stranka velikih protivnika EU, islama i useljavanja stranaca, a Marin Lepen je kćerka osnivača stranke Žan-Marija Lepena (Jean-Marie) koji je bio njen predsjednik punih 30 godina.

Na talasu antiislamizma

U Belgiji, Švajcarskoj, Austriji i Italiji takođe su aktivne desnopopulističke stranke, koje su dijelom zastupljene i u vladama nekih zemalja. U Njemačkoj, takve stranke nemaju mnogo uspjeha. Ovdje desnica pliva prije svega na antiislamskom talasu: kao i u čitavoj sjevernoj Evropi, desni populisti su i u Njemačkoj muslimane proglasili za glavne neprijatelje društva. Na lokalnom nivou, desni ektremisti djeluju uglavnom u okviru stranaka koje imaju prefiks „pro“ („za“), na primjer, Pro-Keln, ili Pro-SRV (Sjeverna Rajna-Vestfalija), a koje sarađuju sa desničarskim strankama u Belgiji i Austriji.

Ungarn Demonstation Rechtsextreme
Ekstremni desničari u MađarskojFoto: picture alliance/dpa

Mađarska je jedina zemlja EU i kojoj je jedna nacionalistička i desnopopulistička stranka na vlasti. Stranka Fides premijera Viktora Orbana ima dvotrećinsku većinu u parlamentu, u kome desnoekstremna partija Jobik čini treću političku partiju po jačini. Mnogi politolozi smatraju da je Jobik neonacistička stranka.

U Evropskom parlamentu, desnoekstremne stranke su na izborima održanim 2009. zabilježile porast broja glasova: dobile su ukupno 39 mandata, ali nisu uspjele da se slože oko formiranja zajedničkog poslaničkog kluba.

Autor: Bernd Riegert/ Saša Bojić
Odg. urednica: Jasmina Rose