1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Da li je primirje Izraela i Hamasa održivo

Rainer Sollich 19. juni 2008

Primirje između Izraela i palestinskog pokreta Hamas stupilo je na snagu. Izraelska vlada kako je najavila već vodi indirektne mirovne pregovore sa Sirijom, a iste namjerava uskoro otpočeti i sa Libanom.

https://p.dw.com/p/EMix
Pripadnici Hamasa obećali da neće napadati izraelski teritorijFoto: AP

Primirje između Izraela i Hamasa moglo bi se cinično protumačiti: do njegovog stupanja na snagu, jutros u šest sati smjelo se pucati. Nekoliko militantnih Palestinaca je tu priliku iskoristilo ispaljujući rakete na izraelsko granično područje. Ovaj primjer pokazuje koliko su krhka nastojanja za postizanje mirovnog sporazuma na Bliskom istoku. Nejasno je također koliko dugo će se na vlasti uspjeti održati izraelski premijer Ehud Olmert. On se trenutno bori za svoje političko preživljavanje.

Komplikovani odnosi

Stvarni problemi u odnosima Palestinaca prema Siriji i Libanu su isuviše komplikovani da bi se tako lako mogli riješiti. Primirje koje je između Izraela i Hamasa postignuto uz posredovanje Egipta jača položaj Hamasa, a slabi indirektno Fatah, na čijem je čelu palestinski predsjednika Mahmud Abasa.

Da li će suprotstavljene strane zaista mogu i i žele održati primirje, pokazaće se u narednim danima. Hamas bi primirje mogao iskoristiti paralelno za otvaranje pojasa Gaze i početak naoružavanja i jačanja militantnih grupa. S druge strane bi se u primirju mogla spoznati i šansa za preuzimanje stvarne političke odgovornosti za sudbine ljudi u pojasu Gaze.

Pregovori sa Libanom

Izraelski mirovni pregovori sa Libanom, ukoliko do njih uopšte i dođe, sigurno neće biti ništa jednostvaniji, ne samo zbog kompleksnih pitanja raspodjele teritorije i palestinskih izbjegličkih kampova u Libanu. Tragovi rata vođenog 2006 godine još su primjetni.

Ostaje dakle nada da će se do sada samo indirekti mirovni pregovori između Izraela i Sirije biti uspješni. I do njih je istina dug put, ali postoje znakovi da je sirijski predsjednik Bashar Al Aasad spreman da svoju zemlju postepeno otvori i time umanji svoju dosadašnju isključivu naklonost Iranu. Asad je međutim poznat po svom taktiziranju.

Za postizanje mirovnog sporazuma sa Izraelom on će kako se predpostavlja i od SAD tražiti da plate određenu cijenu, najvjerovatnije u formi ekonomske pomoći. Na Bliskom istoku se nešto pomjera. Pravac je ispravan ali ishod je još uvijek potpuno otvoren.