Da li je reforma Bundeswehra bila pogrešna?

Bila je to najdrastičnija reforma svih vremena: od 2010. je broj vojnika njemačkog Bundeswehra smanjen na oko 185.000, vojna obaveza je ukinuta. Bundeswehr se od vojske za zastrašivanje pretvorio u vojsku spremnu za globalno djelovanje i intervenicije u kriznim situacijama u inostranstvu. Jedan od preduslova za reformu bila je pretpostavka da Njemačku okružuju prijatelji. Međutim, upravo te pretpostavke u međuvremenu bi mogle biti pogrešne, vjreuju bivši generali Bundewsehra, među kojima je Harald Kujat. "To je bila svjesna odluka da se sposobnosti Bundeswehra usklade sa mogućim kriznim operacijama, ali ne i sa odbranom zemlje i Saveza. To je bila greška koja se mora ispraviti", kaže Kujat.

Jer, kriza na Krimu mogla bi stvoriti i nove zahtjeve unutar Bundeswehra: drugi partneri iz Nato saveza, kao naprimjer Poljska, Rumunija, a prije svega baltičke zemlje, osjećaju se ugroženima. Poljski i rumunski ministri odbrane izjasnili su se za jači angažman Saveza na Istoku. "Zapad mora doći do zaključka da se svijet prije nekoliko sedmica značajno promijenio", rekao je poljski ministar odbrane Tomasz Siemoniak.

I vrhovni zapovjednik Nato snaga Philip Breedlove, izrazio je simpatije za pomjeranje snaga: "Moramo se drugačije pozicionirati i biti spremni na djelovanje." Promijenjena sigurnosna situacija ne bi mogla promijeniti samo područja djelovanja Nato-a koji se do sada koncentrirao na krizne intervencije van područja zemalja koje su u Savezu. Tako bi i Bundeswehr, bar teoretski, mogao dobiti nove zadatke.

Zastrašujuće dejstvo je važno

Nato će trenutno biti suzdržan sa pomijeranjem trupa kako ne bi još više razbuktao situaciju. Kujat smatra da je trenutni angažman Njemačke isključen. Ipak, Njemačka mora bar teroretski biti u situaciji da djeluje zastrašujuće, kritikuje Kujat: "Za odbranu Saveza Bundeswehr nije ni struktuiran, niti opremljen ili obučen." I u redovima socijaldemokrata (SPD) se čuju slična mišljenja:" Moramo se zapitati da li Bundeswehr zaista daje vjerodostojan doprinos odbrani zemlje i Saveza", kaže socijaldemokrata i stručnjak za pitanja odbrane, Rainer Arnold.

Ovako formulisana strahovanja dolaze upravo u trenutku u kojem opunomoćenik za odbranu Hellmut Königshaus upozorava na opterećenost Bundeswehra: "Uprkos dosadašnim reformama, Bundeswehr u trenutnim misijama stoji na granici svojih ljudskih i materijalnih mogućnosti," kaže on. "Broj žalbi je u odnosu na broj vojnika na najvišem nivou od 1950 godine.

Nedostaje sve

Premalo osoblja, premalo opreme. Ovo je trenutno fokus kritike kada je riječ o njemačkim trupama. Od posljednje reforme se broj osoblja smanjio za 80.000. "Uz to dolazi i činjenica da je Bundeswehru sve teže pronaći osoblje", kaže Kujat. Jaka konkurencija Bundswehru je privreda koja često više plaća i nudi bolje uslove zaposlenima koji na taj način mogu bolje koordinirati porodične i poslovne obaveze. "S obzirom na velike probleme zbog nedostatka osoblja postoje dvije mogućnosti: jedna je da zaista budemo u mogućnosti da Bundeswehr načinimo atraktivnim ili da se, ukoliko to iz finansijskih razloga nije moguće ili poželjno, odlučimo za drugu alternativu koja glasi: ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka", kaže Kujat.

Znači, ponovo sve iz početka? Za politolga Hans-Georga Ehrhardta sa Instituta za sigurnosnu politiku i istraživanje mira na Univerzitetu u Hamburgu ova diskusija nije prikladna: "Svi problemi o kojima smo ranije diskutovali prije nego je došlo do ukidanja obaveznog služenja vojnog roka se neće riješiti". U to se ne ubrajaju ne samo visoke cijene za veliku armiju već i moguća neustavnost vojne obaveze. Sve više mladića bi moglo biti pozvano u vojsku, čime se više ne bi ispunjavalo ustavom zajamčeno načelo jednakosti. "Novi vojni rok nije uopšte ni potreban", vjeruje on i dodaje da Nato savez zahvaljujući SAD već sada djeluje zastrašujuće: "Oni imaju toliko potencijala, Rusija to ne može postići na za sto godina."

Autori: Andrea Lueg/Belma Šestić

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer