Pressefreiheit in Deutschland

Prošlog mjeseca je njemački predsjednik Christian Wulff navodno pokušao spriječiti objavljivanje po njega kritičnog izvješća o vrlo povoljnom privatnom zajmu kojeg je dobio, te je ostavio prijeteću poruku na telefonskoj sekretarici Kaia Diekmanna, glavnog urednika najčitanijeg tabloida u Njemačkoj lista Bild. Prošlog je vikenda Bild objavio priču o ovom pozivu u kojem je Wulff uredniku na automatskoj sekretarici poručio da će biti "posljedica" ako novine budu objavile članak o njemu.

Ovaj skandal odvija se skoro deset godina nakon što su jedne druge njemačke novine, lijevo orijentirani Tageszeitung, pokrenule široku raspravu o utjecaju političara na medijska izvješća.

2003.godine je Jens König kao glavni izvjetitelj Tageszeitunga u Paralmentu u Berlinu napravio intervju s političarom Socijaldemokratske stranke (SPD) Olafom Scholzom, koji je u to vrijeme bio glavni tajnik stranke.

SPD-ov Ured za odnose s medijima zatražio je na uvid transkript intervjua prije no što ovaj bude objavljen. König je na to pristao. No, ono što je dobio natrag Ureda za odnose s javnošću bilo je tako izrazito skraćeno da su se novine odlučile na prosvjed. Objavile su članak, tiskajući Königova pitanja i zacrnjene odgovore koje su u SPD-u htjeli izrezati.

Mediji diljem Njemačke izvijestili su o ovom slučaju. Mnogi od njih podržali su Tageszeitung upozoravajući u kojoj mjeri političari onemogućuju rad novinarima.

"Barbarska" urednička praksa

No, ovakva inicijativa ima izgleda za uspjeh, smatra urednik minhenskog Süddeutsche Zeitunga Hans Leyendecker "samo ako se mediji ujedine protiv kontrole intervjua".

"A takvu vrstu savezništva u Njemačkoj nećete naći", tvrdi Leyendecker.

On kaže da su za razliku od novina s engleskog govornog područja u kojima se poštuje vrijednost govorne riječi, njemački mediji skrenuli u smjeru "barbarstva" pri čemu se dopušta ljudima koje se intervjuira da utječu na izmjene izjava koje su prije dali. "Čak se u procesu redigiranja popravljaju i pitanja kao bi zvučala pametnije, tako da čitatelj na kraju dobije isfabricirani proizvod".

Nedostatak transparentnosti

Iako je sloboda tiska zajamčena njemačkim ustavom, novinari ukazuju na to da nedostaje transparentnosti. U Njemčakoj je nezakonito zabranjivati novinarima da prisustvuju javnim događanjima. Isto tako ništa ne sprječava političare da na konferencijama za tisak ignoriraju pitanja određenih izvjesitetelja ili daju odgovore koji predstavljaju novinare u lošem svjetlu...

Vlada bivšeg kancelara Gerharda Schrödera na primjer "je razvila pravo majstorstvo u tome kako novinare predstaviti glupima", napisao je tako jednom Tageszeitung. Bliskost je često teža od distance, kaže Ulricke Winkelmann, politička urednica Tageszeitunga, kojeg rado čitaju glasači stranke Zelenih. "Kad nam političar Zelenih Jürgen Trittin daje intervju, on ga kontrolira još gore od drugih, jer zna da će ga čitati njegova  zelena baza."

Kupovanje šutnje

Još jedna od neugodnih realnosti su finacijske posljedice koje list može pretrpjeti ukoliko objavi neku priču. Mogu uslijediti tužbe ili povlačenja reklama ljutitih sponzora. "Velike banke čak šalju svoje stručnjake za komunikaciju ili pravnike ravno u redakcije", tvrdi Leyendecker.

U Berlinu je jedna od načina provođenja kontrole medija isključivanje iz tzv. "briefinga", sastanka novinara i političara pri kojima novinari često dobiju priliku za eksluzivnu priču a koji nisu normalne tiskovne konferencije, pa stoga niti na njih ne moraju biti pozvani svi novinari.

Hendrik Zöner iz Njemačkog udruženja novinara procjenjuje da se Njemačka nalazi negdje na sredini kad se radi o slobodi medija u Europi. "U Skandinaviji nema autorizacije tekstova. Općenito tamo vlada puno veća otvorenost". "Na sasvim drugoj strani su pak zemlje poput Britanije, Francuske, Italije, u kojima novinari cijeli svoj profesionalni život povežu s politkom i izvještavnjem o njoj".

Bliskost s političarima

Jens König, čiji je intervju u Tageszeitungu 2003. godine pokrenuo raspravu o slobodi tiska u Njemačkoj upozorava i na problem prevelike povezanosti između političara i medijske elite.

"Novine Bild su u početku podržavale Wulffa. On ih je opskrbljivao fotografijama i temama za izvješća, a to mu je spasilo političku karijeru u vrijeme kad se razvodio od prve žene", kaže König podsjećajući kako je Wulff relativno dobro prošao iako je ostavio ženu, baš zato što utjecajni Bild nije napravio hajku na njega. "Ta mi se vrsta bliskosti čini još više problematičnom", kaže on.

Prema Königovu mišljenju nije toliko sporan sam Wulfov telefonski poziv, već njegovo rezoniranje da mu njegov politički položaj daje pravo da odlučuje o tome što će biti objavljeno u novinama.

Autori: Johanna Schmeller / Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić