Da li je Čović u Beogradu prekoračio ovlasti?

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović nedavno je u Beogradu razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Bilo je riječi i o granicama, a pojedini mediji su objavili da je postignut dogovor da bosanskohercegovačka općina Rudo pripadne Srbiji. BiH bi, kako je rečeno, bila vraćena teritorija na nekoj drugoj lokaciji. Uslijedile su optužbe da Čović i Vučić „cijepaju BiH“, a hrvatskom članu Predsjedništva se prigovaralo da „nema legitimet da pregovara o granicama“. Spominjala se i krivična odgovornost.

Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća, Sretko Radišić kaže da Dragan Čović priča o granicama „kao da su njegovo privatno vlasništvo“, dok istovremeno nije spreman osigurati konstitutivnost Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, iako se i u Beogradu zalagao za obnovu pravoslavnih crkava na ovom području. „To što danas gospodin Čović, uslovno, ne želi da Srbi budu konstitutivni narod u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskom kantonu flagrantan je primjer nepoštivanja ustavne odredbe o konstitutivnosti. Što se tiče granica, one nisu ničije privatno pravo, pa ni gospodina Čovića. Mislim da u ovom vremenu nagodbe 'dvojica protiv trećeg', neće moći proći. BiH je međunarodno priznata država i što se tiče spoljnih granica tu se neće moći ništa mijenjati, a pogotovu ne po nekom privatnom modelu da neko nekome nešto daje ili poklanja. Ni nakon više od 20 godina nemamo dovoljno odgovornu unutrašnju politiku u BiH, čemu svjedoče i retrogradna nastojanja da se ova zemlja podijeli i da se formira tzv. treći entitet“, kaže Radišić.

Dvostruke politike i tri pogleda na budućnost

Mostarski profesor Slavo Kukić Draganu Čoviću prigovara i zbog podrške deklaraciji Srpskog naroda, ističući kako se radi o „knjiškom primjeru dvojne ličnosti“. „Čović gotovo svaki dan koristi da se predstavi kao osoba koja BiH želi uvesti u društvo evropskih naroda, a istodobno čini sve kako bi onemogućio, ne samo evropsku, nego i svaku budućnost BiH kao suverene zemlje. Tome svjedoči i primjer Rudog. Ako su tačni navodi o trgovini teritorijama, to je, barem što se mene tiče, izravni udar na teritorijalni integritet zemlje. Tko mu je, potom, dao pravo da, podržavajući deklaraciju Dodikove družine odlučuje o pitanjima, o kojima može odlučiti jedino najviši zakonodavni organ BiH? Nije nitko. Ali, njemu je jasno da jedino tom vrstom dilova, očuvanjem status quoa ili dodatnim dezintegriranjem zemlje može spasiti vlastitu kože od kaznenih progona koje po automatizmu podrazumijeva zaživljavanje pravne države“, ističe Kukić.

Odgovarajući na pitanja da li je Dragan Čović u Beogradu prekoračio ovlasti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i kakav je uopće odnos članova Predsjedništva prema zajedničkim, državnim interesima, novinar Večernjeg lista Zoran Krešić kaže kako je jasno da niko ne može trgovati teritorijem BiH. „Nije to bio u stanju niti pokojni predsjedavajući Alija Izetbegović koji je s predsjednikom Franjom Tuđmanom, primjerice, potpisao ugovor o granici 1999. godine kojim je povučena granica na moru kod Neuma i na temelju čega Hrvatska i gradi Pelješki most tvrdeći da je to njezin teritorij. Ali, ni taj ugovor nije nikada ratificiran, primjenjuje se, ali nije formalno okončan... Nažalost, u BiH oko svega postoje tri strategije, tri priče, tri odnosa prema državi. Jedan je sebični, isključivi, unitaristički kojega njeguje političko Sarajevo. Drugi je regionalni s rezervnim stavom o državi kakav njeguju hrvatski političari i treći je separatistički, kakav njeguju Srbi. I male su nijanse između Čovića, Izetbegovića i Ivanića te ostalih političara i politika u BiH“, kaže Krešić.

Neriješena pitanja zamrznutog konflikta

Govoreći o tome koga bi članovi Predsjedništva prilikom pojedinačnih, zvaničnih posjeta trebali zastupati u ovakvim prilikama – sopstveni narod, manjine, građane ili sve njih zajedno, Krešić naglašava da je to pitanje odnosa prema državi i ljudima koji u njoj žive. „A država nije samo imaginarna tvorevina s institucijama, zgradama i ljudima koji je predstavljaju. To su njezini građani, narodi, manjine. BiH je potreban trajni dogovor njezinih građana i naroda, a sada ga definitivno nemamo. To podrazumijeva demokratski ustav koji će razriješiti sva prijeporna pitanja i jednom zauvijek dokinuti stanje zamrznutog konflikta“, naglašava Zoran Krešić.

Iz Predsjedništva BiH neslužbeno je za Deutsche Welle potvrđeno da još nema dogovora o spornim graničnim pitanjima između BiH i Srbije. Među njima je i granica kod Rudog o čemu će, kako je najavljeno, biti riječi i tokom predstojeće posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu u decembru ove godine. Ranije je rečeno da sporna granična pitanja mogu biti riješena do kraja 2017. godine i da je do sada usaglašeno 373 km granice između BiH i Srbije.