"Da li su svi odjednom postali pobozni?"

Tako se novinar lista „Offenbach Post“ pita:

„Sta se to dogodilo, da li su svi Nijemci, da li su svi ljudi svijeta odjednom postali veliki vjernici? Da li su shvatili da je otisao neko, ko je na jedinstven nacin zastupao ljudskost i pouzdanje? Sahrana je i za mnoge koji su je pratili putem tv-prijemnika, bila nesto posebno, dogadjaj koji mnoge vraca na sopstvenu definiciju Boga i odnosa prema njemu.“

Novinar lista „Kieler Nachrichten“ pise:

„Ceznja ljudi za pronalaskom smisla, za objasnjenjem onoga sto cini svijet, mozda i za licnoscu identifikacije, koja otjelotvoruje vise od politicke ili ekonomske moci, postala je jasna. Ta ceznja je u suprotnosti sa praznim crkvama u Njemackoj. Smrt Ivana Pavla Drugog ulazi u istoriju kao dogadjaj od velikog znacaja u vrijeme sve veceg ateizma zapadnog svijeta“, smatra novinar lista „Kieler Nachrichten“.

A u listu „Heilbronner Stimme“ za Vas izdvajamo:

„Za tih nekoliko sati izgledalo je da je papino djelo stiglo na plodno: ujedinjen miroljubiv svijet. Globalna povorka ozaloscenih okupljena pod krstom za patriotu slobode, graditelja mostova medju religijama i poslanika vjere. Eto kolika je snaga poboznosti, da odjednom za sobom povuce i one koji nisu bili bliski dogmatskom katolicizmu jednog Ivan Pala Drugog,“ smatra komentator lista „Heilbronner Stimme“. Dok novinar lista „Süddeutsche Zeitung“ iz Münchena pise:

„Nedostaje nam njegov dugi dah. Nedostaje nam njegova upornost i postojanost kada je u pitanju velika ideja koja za cilj ima nista manje nego odgovor na uvijek iznova postavljeno pitanja, kako ljudska vrsta u doba promjena i konflikta uopste moze da prezivi a da se ne masakrira medjusobno i da ne digne u zrak planetu na kojoj zivi. Nedostaje nam njegovo cvrsto uvjerenje da rat nije i ne smije biti sredstvo politike, osim u samoodbrani, da sloboda religije i misljenja mora da vazi za sve, da druge kulture takodjer zasluzuju respekt“, pise u listu „SZ“, cime zavrsavamo danasnji pregled pisanja njemacke stampe.