Da se ne ponovi Srebrenica

Sueddeutsche Zeitung u članku pod nazivom "Da se ne ponovi Srebrenica ne piše direktno o Srebrenici se kaže: "Nakon genocida u Srebrenici i Ruandi tadašnji generalni sekretar UN-a Kofi Annan obratio se Generalnoj skupštini postavivši principijelno pitanje: Ukoliko vojna intervencija u humaniterne svrhe predstavlja neprihvatljiv napad na suverenitet jedne zemlje , kako onda reagovati na Srebrenicu i Ruandu? Kanadska vlada prihvatila je lopticu i uz pomoć nekoliko Fondacija najavila osnivanje Komisije, koja će se pozabaviti ovim pitanjem. Pored alžirskog diplomate Muhameda Sahnuna (Mohameda Sahnouna) u Komisiji je bio i bivši australijski šef diplomatije Gareth Evans. Godina dana kasnije Komisija je predstavila izvještaj UN-u. 2005. koncept je jednoglasno usvojen na samitu UN-a. Potpisali su ga šefovi država i vlada 150 zemalja svijeta. Sada, povodom 60-godišnjice Deklaracije o ljudskim pravima, Evans je objavio knjigu sa optimističnim nazivom: "Obaveza na zaštitu. U cilju zaustavljanja zločina protiv čovječnosti jednom zauvijek", piše Sueddeutsche Zeutung. Ali, početnu euforiju, koju je izazvala ova knjiga, zamijenili su strahovi i sumnje.

Princip "Responsibility to protect"

Princip "Responsibility to protect" - obaveza na zaštitu predstavlja drugačije tumačenje pojma suverenosti jedne države, koji je 1945 unesen u Povelju UN-a. Suverenitet se više ne definira kao neograničena nadležnost države u pogledu vođenja vanjskih i unutrašnjih poslova, u koju se ne smiju miješati druge zemlje. Ne, suverenost sada , po principu "obaveze na zaštitu" počiva na ogovornosti, koja sopstveno stanovništvo efikasno štiti od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti. I što je još zanimljivije. Ukoliko država nije u stanju da ispuni tu obavezu, mora joj pomoći međunarodna zajednica. Ukoliko ona to odbija, na nju se mora vršiti pritisak, a vojna intervencija je posljednje sredstvo, kojem se pribjegava. Ali relativiranje principa suverenosti mnogim se mladim državama čini problematično. Pojedine zemlje, bivše kolonije, pitaju se da li Zapad zapravo želi smjenjivati režime koji mu ne odgovaraju ili istinski voditi humanitarnu politiku? U knjizi Garetha Evansa drugo važno poglavlje je kako razviti kapacitete, kojima se na svim nivoima, dakle i diplomatskom, političkom, ekonomskom, policijskom i na kraju vojnom osigurava efikasna pomoć. I na kraju još jedno važno pitanje koje se postavlja je kako obezbijediti pozornost međunarodne zajednice za katastrofe, koje prijete, piše Sueddeutsche Zeitung i zaključuje: "Knjiga Garetha Evansa je obavezna lektira - "mus" - za sve one koji u međunarodnoj politici žele da budu na visini zadatka.

Portret Iva Kermabona

Sueddeutsche Zeitung danas donosi i portret šefa misije Eulexa, koja danas zvanično počinje sa radom, Iva Kermabona (Yves de Kermabona): "Operaciju na Kosovu Iv Kermabon zamišljao je puno jednostavnijom nego što ona jeste. Nadao se da će to biti kao prije 4 godine, kada je vodio mirovne trupe KAFOR-a i kada je samouvjereno istupao na prijemima. Scenario kosovske nezavisnosti predviđao je da Uprava UN-a UNMIK preda svoje nadležnosti misiji Evropske Unije - EULEX-u. No, Beograd i Moskva su to spriječili", piše Sueddeutsche i dodaje: "Bilo kako bilo, 60-godišnji Kermabon danas zvanično počinje misiju. Francuski general mora se strpiti da diplomati UN-a pronađu rješenje, koje bi odgovaralo Srbiji. A rješenje koje odgovara Srbiji je da kosovska vlada privremeno ne izvršava vlast u srpskim enklavama i na sjeveru Kosova. Eulex ima mandat rezolucije UN-a 1244, koja na Kosovo gleda kao na dio SR Jugoslavije, čija je pravna nasljednica Srbija. No, za vladu u Prištini jedino je mjerilo novi Ustav države, koju su do sada priznale 53 zemlje svijeta. A Kermabon? General sa četiri zvjezdice trenutno ne želi razljutiti ni srpsku, ni albansku stranu. Ne dopada mu se ni što će umjesto u Brisel, morati putovati u Nju Jork (New York), jer nema povjerenje u okoštale strukture UN-a."

Pravni vakum na sjeveru Kosova

Posebno riskantno može se pokazati stacioniranje saradnika EULEX-a na sjeveru Kosova. U tom bespravnom prostoru vladaju srbijanski i albanski krijumčari i teški kriminalci u multietničkom miljeu. No, Kermabon je poznat po vođenju brizantnih misija. 1979 učestvovao je u operaciji Barakuda, koja je dovela do svrgavanja Bokasovog režima u Centralnoafričkoj Republici. Otac petero djece doživio je najnovije "Balkanske ratove" u svim fazama. Služio je u Sarajevu za vrijeme srpske blokade i predvodio francusku brigadu na Sjeveru Kosova, kada je cementirana podjela Mitrovice, zaključuje Suedeutsche Zeitung.