Danas pocinje panamericki samit
12. januar 2004Oglas
U gradu vlada najveci stepen pripravnosti. Snage bezbjednosti broje 3.000 ljudi. Zbog bojazni da bi moglo doci do izgreda protivnika globalizacije ili cak do teroristickih napada, mjesto održavanje samita kao i hoteli, pretvoreni su u prave tvrdave.
Americki predsjednik Buš ce doputovati veceras. On namjerava povratiti izgubljen teren jer nekoliko latino-americkih zemalja, prije svih Brazil, više ne želi bezrezervno prihvatiti dominaciju Vašingtona.
Meksicki politicki analiticar Frederiko Rejes, kaže da je opao ugled SAD nakon napada na Irak i dodaje.
"Zainteresovanost SAD za Latinsku Ameriku je nakon napada 11. Septembra , opala je skoro na nulu. Vašington je imao svoje prioritete u drugim regijama. Istovremeno, medu stanovnicima Latinske Amerike je raslo neraspoloženje prema SAD".
Veliko je pitanje, dali se ovakvi problemi mogu prevazici za samo dva dana samita. SAD ce insistirati na temama kao što su ekonomska liberalizacija, suzbijanje korupcije, sigurnost i borba protiv terorizma. Sa druge strane, Brazil, Argentina i Venecuela, prije svega, žele govoriti o suzbijanju siromaštva.
Pripremni razgovori koji su obavljeni na ministarstkom nivou, donijeli su djelimican uspjeh latino-americkim zemljama. Naime, tema stvaranja slobodne trgovinske zone, u koju bi ušle cijela sjeverna i južna Amerika, izbacena je sa dnevnog reda.Zamjenik ministra vanjskih poslova Meksika, Miguel Ruis, je to sinoc ovako obrazložio.
"Kao što svi znamo, nadležni ministri su se sastali prošlog novembra i usvojili radni plan koji ce biti ispunjen. Dakle na ovom samitu, nece biti pregovarano o ovoj temi. Što se tice slobodne trgovinske zone, vec postoji kompromis koji ovdje nece biti mijenjan, mada bi to neki htjeli. Smatram da je na ovom samitu najvažnije raspravljati o socijalnim pitanjima i jacanju demokratije, kako bi mogli suzbiti siromaštvo. Ono je najveci problem Latinske Amerike".
I tema korupcija je sporna. Svi se slažu da korupciju treba suzbijati, ali prijedlog Vašngtona da treba uvesti sankcije protiv zemalja koje su ogrezle u korupciju, nailazi na otpor. Naime, postavlja se pitanje, ko može oznaciti jednu zemlju kao prekomjerno korumpiranu. Sve ovo znaci da nije izvjesno, hoce li ucesnici samita moci usvojiti zajednicku završnu izjavu.
Americki predsjednik Buš ce doputovati veceras. On namjerava povratiti izgubljen teren jer nekoliko latino-americkih zemalja, prije svih Brazil, više ne želi bezrezervno prihvatiti dominaciju Vašingtona.
Meksicki politicki analiticar Frederiko Rejes, kaže da je opao ugled SAD nakon napada na Irak i dodaje.
"Zainteresovanost SAD za Latinsku Ameriku je nakon napada 11. Septembra , opala je skoro na nulu. Vašington je imao svoje prioritete u drugim regijama. Istovremeno, medu stanovnicima Latinske Amerike je raslo neraspoloženje prema SAD".
Veliko je pitanje, dali se ovakvi problemi mogu prevazici za samo dva dana samita. SAD ce insistirati na temama kao što su ekonomska liberalizacija, suzbijanje korupcije, sigurnost i borba protiv terorizma. Sa druge strane, Brazil, Argentina i Venecuela, prije svega, žele govoriti o suzbijanju siromaštva.
Pripremni razgovori koji su obavljeni na ministarstkom nivou, donijeli su djelimican uspjeh latino-americkim zemljama. Naime, tema stvaranja slobodne trgovinske zone, u koju bi ušle cijela sjeverna i južna Amerika, izbacena je sa dnevnog reda.Zamjenik ministra vanjskih poslova Meksika, Miguel Ruis, je to sinoc ovako obrazložio.
"Kao što svi znamo, nadležni ministri su se sastali prošlog novembra i usvojili radni plan koji ce biti ispunjen. Dakle na ovom samitu, nece biti pregovarano o ovoj temi. Što se tice slobodne trgovinske zone, vec postoji kompromis koji ovdje nece biti mijenjan, mada bi to neki htjeli. Smatram da je na ovom samitu najvažnije raspravljati o socijalnim pitanjima i jacanju demokratije, kako bi mogli suzbiti siromaštvo. Ono je najveci problem Latinske Amerike".
I tema korupcija je sporna. Svi se slažu da korupciju treba suzbijati, ali prijedlog Vašngtona da treba uvesti sankcije protiv zemalja koje su ogrezle u korupciju, nailazi na otpor. Naime, postavlja se pitanje, ko može oznaciti jednu zemlju kao prekomjerno korumpiranu. Sve ovo znaci da nije izvjesno, hoce li ucesnici samita moci usvojiti zajednicku završnu izjavu.
Oglas