Definisani "mrkva" i "štap" za budućeg predstavnika EU u BiH

U cilju jačanja svog prisustva u BiH, Savjet EU donio je odluku o postavljanju jedinstvenog evropskog predstavnika u toj zemlji koji će zarad podsticaja BiH na njenom evropskom putu na raspolaganju imati širok spektar ovlašćenja. Ona će istovremeno podrazumijevati finansijsku i političku potporu, ali i neke restriktivne mjere. U pitanju je mehanizam sankcija koji već postoji u praksi EU, aktivira se po potrebi, a u slučaju BiH bi se odnosio na zamrzavanje fondova i zabranu putovanja za one političare ili grupe koji vrše opstrukciju razvoja zemlje ili njenog teritorijalnog integriteta.

Ove mjere budući šef evropske delegacije, ujedno i specijalni evropski predstavnik u BiH, donosio bi uz konsultacije sa zemljama članicama Unije. Visoki predstavnik Valentin Inzko, čija će kancelarija za prvo vrijeme paralelno funkcionisati sa novim evropskim predstavnikom u BiH, povodom mogućih novih evropskih restriktivnih mjera za Dojče vele kaže:

„Ja ne bih htio da spekulišem šta će novi predstavnik EU da radi, ali on sigurno neće tolerisati ako se grubo krši evropski put ili dogovor o stabilizaciji i asocijaciji, ili ako neki političar nikako ne želi da se napravi cenzus, popis stanovništva - to će biti slučajevi u kojima bi mogao reagovati.“

Inzko kaže da će budući evropski predstavnik u BiH biti u „prvom planu“ i da će biti zadužen za evropsku agendu, dok će OHR zadržati bonska ovlašćenja i nadgledati implementaciju Dejtonskog sporazuma. Uspostavljanjem bolje funkcionalnosti zemlje, OHR bi trebalo da prvo bude izmješten u Brisel ili Ženevu, a zatim i ugašen.

Restriktivne mjere kao „posljednje rješenje“

Iako je Brisel, objavljivanjem u „Službenom glasniku EU“, zvanično odobrio odluku o primjeni mogućih sankcija za pravna i fizička lica čije aktivnosti podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili Dejtonski mirovni sporazum, evropski zvaničnici uglavnom se slažu da bi takve mjere mogle biti posljednje u nizu mogućih instrumenata koje bi novi evropski predstavnik mogao da upotrebi zarad ubrzanja napretka i evrointegracija u BiH. U prvi plan se tako stavlja politički uticaj koji EU, preko svog ojačanog prestavnika, može da ima na aktere u BiH. Kao neophodan navodi se i odlučan, jasan i jedinstven nastup EU u BiH, a restriktivne mjere dolaze tek na kraju. Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pak, za Dojče vele kaže da se ona, u svojim izvještajima, uvijek zalagala za korišćenje svih instrumenata kojima raspolaže EU, kako bi političari u BiH „shvatili da moraju da rade svoj posao“:

„Mi nemamo mnogo drugih mogućnosti. Imamo naše odnose - finansijske odnose i možemo da dajemo izjave, usvajemo rezolucije, ali to nije dovoljno da bi oni zaista shvatili da je već „prošlo 12 sati“ i da moraju nešto da urade“.

Odluku Savjeta EU o mogućoj primjeni restriktivnih mjera u BiH, pored 27 država članica, trebalo bi da podrže i sve države kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU.

BiH potreban rad na dva kolosjeka

U očekivanju da visoka predstavnica EU, Ketrin Ešton, imenuje novog evropskog ambasadora u BiH, koji bi, kako se u diplomatskim izvorima može čuti, najvjerovatnije trebalo da bude Britanac ili Nijemac, visoki predstavnik međunarodne zajednice, koji ostaje na toj funkciji, Valentin Inzko, ima i preporuke za svog nasljednika na mjestu specijalnog predstavnika EU u BiH:

„Prvo bih mu rekao da se upozna sa državom, političarima, ali i sa običnim ljudima, „rajom“, koji su divni ljudi. Rekao bih da istakne da je EU sada prisutnija snažnije, da ima nove instrumente i jasnu podršku Brisela. Preporučio bih mu i da proba da napravi, kod rada Vlade, dva kolosjeka: jedan koji će se baviti svakodnevnim pitanjima, gdje su nesuglasice nepoželjne, ali moguće. Drugi kolosjek bi se bavio evropskim pitanjima, a da se tu zaista ide ubrzano.“

Inzko zaključuje da je evropski put, put ka boljoj funkcionalnosti države BiH, a ne ka većoj centralizaciji, kako to neko tumači.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. ur.: Azer Slanjankić