"Demokracija nije gotov recept"

Demokratski razvoj Hrvatske zadobiva negativan trend, zaključak je iz ovogodišnjeg izvještaja američke nevladine organizacije Freedom House, objavljenog sredinom ovog mjeseca. Drugim riječima, taj proces stagnira, ako je vjerovati studijama, koje već duži niz godina ta adresa provodi nad 29 (post)tranzicijskih zemalja Europe i Euroazije. Kao što su već objavili hrvatski mediji, Hrvatska je tako izgubila primat u demokratskom razvoju koji je imala među državama nastalim iz SFR Jugoslavije. Za to su, prema Freedom Houseu, krivi određeni momenti u sferi civilnog društva i pravosuđa.

U pet od sedam promatranih kategorija, Hrvatska i dalje drži rezultat na razini prethodnih godina. Ali, demokratski je nepovoljnim procijenjeno odbijanje Ustavnog suda RH da se izjasni o legalnosti ustavne definicije braka, što je bilo predmetom referenduma. Jednako je okarakteriziran i sukob Ministarstva financija i sudova oko kontrole nad predstečajnim nagodbama. Konačno, lošiju ocjenu u kategoriji pravosuđa, koja Hrvatskoj tradicionalno smanjuje ukupni rezultat, izazvala je i afera znana kao Lex Perković.

Istraživanja uzimati sa "zrnom soli"

Što se tiče kategorije posvećene civilnom društvu, pad se ponovno tumači konzervativnim zaokretom uslijed referendumskog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene. Spominje se i općenito zauzimanje tvrđeg stava prema pravima homoseksualaca, temi seksualnog obrazovanja i pobačaja. Freedom House nalazi da su aktualni procesi antidemokratski i da odudaraju od europskih ideala i standarda manjinskih prava. Za stajalište o svemu tome priupitali smo neke od hrvatskih znanstvenih autoriteta te nekolicinu građana koji su pristali dati nam svoje mišljenje za ovaj članak.

„Predlažem da ove i slične rezultate određenih društvenih i političkih izvještaja uzimamo sa zrnom soli“, rekao nam je sociolog politike Dragan Bagić, „primjerice, baš kad se radi o temi referenduma o definiciji braka.“ Bagić ističe kako je osobno bio protiv ograničavanja LGBT-prava. Ipak, on smatra da se referendumska inicijativa generalno može promatrati i kao demokratski uspjeh civilnog društva. Ili kao rast neovisnosti o političkoj eliti, što npr. sindikatima, s druge strane, ne polazi za rukom. „To znači da je polazište nositelja studije možda pretjerano ideološki opterećeno“.

Sporni karakter izbornog sustava

Naš sugovornik s Filozofskog fakulteta u Zagrebu slično razmišlja i o pravosuđu. „Moglo bi se činiti da pravosuđe pokazuje veću nezavisnost prema aktualnoj vlasti lijevog centra. Ali, mislim da bismo se mogli iznenaditi prvom prilikom kad odnos snaga bude drukčiji, da bi se moglo ispostaviti kako to vrijedi i za drugi dio političkog spektra“, vjeruje Bagić. Zoran Malenica s Pravnog fakulteta u Splitu, pak, drži kako indikatori možda nisu najprecizniji, premda se inače slaže s općenitom konstatacijom o stagniranju razvoja demokracije.

„U vezi sa spornom referendumskom inicijativom“, riječi su Malenice, „bilo bi bolje i demokratskije da smo umjesto reproduciranja nekih starih sukoba, konačno otvorili raspravu o karakteru hrvatskog izbornog sustava. Da se porazmislilo o, recimo, kombiniranju sadašnjeg razmjernog izbornog sustava i preferencijalnog glasanja.“ Podsjećamo, takav model bio je primijenjen na nedavnim izborima za Europski parlament. Niti rezultat vezan uz pravosuđe ne iznenađuje Malenicu, jer on vjeruje da je taj sektor i dalje premrežen koruptivnim utjecajima, od samog izbora novog kadra do pojedinih sudskih postupaka.

Demokracija i ekonomski prosperitet ne idu nužno zajedno

„A što se tiče civilnog društva, čini mi se da je došlo do izvjesnog generacijskog zasićenja među aktivistima. Čast iznimkama, ali tu nema valjane selekcije novih snaga“ rekao je Zoran Malenica za DW. Konačno, umjesto zaključka smo izdvojili jedno razmišljanje Dragana Bagića koji se osvrnuo i na određena promišljanja anketiranih građana, a koja donosimo uz ovaj članak. Riječ je o odnosu demokratskog razvoja i ekonomskog, materijalnog prosperiteta, te rangiranju tih dvaju društvenih prioriteta.

„Ne treba uzimati zdravo za gotovo da oni nužno idu zajedno. Štoviše, ekonomska efikasnost političke elite lako može ugroziti razvoj demokracije u zemljama s manjom tradicijom i stabilnošću demokratskih institucija“, ističe Bagić, pozivajući se na novije primjere Rusije, Mađarske i Turske. Ekonomska uspješnost naspram globalne krize rezultirala je dodatnom izbornom podrškom tamošnjim političkim liderima, naime, koji su daljnji legitimitet zloupotrijebili kako bi umanjili neke od već dosegnutih demokratskih standarda.

ANKETA

Dragica Starčević: „Nisam čula za istraživanje, ali ionako nemam povoljno mišljenje o našoj demokraciji. Vidim da ona služi da bi nekom bilo još bolje, a većini drugih sve gore. Ja sam iz dobrostojeće obitelji, svi lijepo radimo, ali nisam ohola. Znate, biramo ih svake četiri godine, onda ih zamijenimo, i stalno pobjeđuju velike stranke, ne slučajno. Oni imaju novac za kampanje, i jasno da pobjeđuju. Onda nam glume da su jako različiti u važnim stvarima. Molim vas, da je njih briga za narod, već bismo im povjerovali da je tako.“

B. Radman: „Ne znam što bih Vam rekao u svezi s tim pravima homoseksualaca. Ja sam odgojen na neki drugi način, da ne kažem težu riječ, a svijet ide naprijed, i nikad nije isto. O sudovima u Hrvatskoj uopće nemam dobro mišljenje. Sretan sam što nisam imao posla s njima. Ali, demokracija bi valjda trebala značiti neku jednakost za sve. Gdje je ta jednakost, u čemu se sastoji? Nemam ja neke škole za to, možda ne razumijem neke stvari. Ipak, ova bi zemlja trebala ići prema boljitku, da radimo i živimo pristojno, no sve nam je gore.“

Damir Hadžić: „Demokracija nije neki gotov recept, pa da se skuha jelo, malo pazite da ne zagori, da nije preslano, i riješena stvar. To je nešto što stalno treba organizirati, njegovati. U jednom trenu čitava zajednica funkcionira bolje, u drugom sve upropasti. Meni se čini, tužno je reći, ali upropastili smo neke vrijedne stvari, i sad živimo loše. Većini je loše, nema posla, niti mu se nadamo. Sad, govoreći o demokraciji, pitanje je tko je odlučio da to upropastimo. Ispada da smo se uspavali dok nam je bilo nešto bolje.“

G. Božanić: „Ja sad već neko vrijeme dolazim u Zagreb na liječenje, i vidim da nam je zdravstvo u gorem stanju nego ja. Otkad razvijamo demokraciju, puna su nam je usta, a ne znamo što bismo s njom. Ako propada zdravstvo, ne znam šta će nam demokracija, samo da piše na papiru da je demokracija. Moj novinaru, ja sam ti pobožan čovjek, cijeli život idem u crkvu, ali rekao sam našem župniku da ne mogu 'pederi' biti krivi za sve. Nego je previše para ukradeno, krali su mnogi, godinama, i sad treba sluditi narod, odvući mu pažnju.“