Deset godina Centra za borbu protiv terorizma

Godine 2011. jedan 21-godišnji mladić sa kosovsko-srpskim državljanstvom na aerodromu u Frankfurtu ubio je dva američka vojnika i teško ranio još dvije osobe. Bio je to jedini islamistički-motivisani napad u Njemačkoj u proteklih deset godina. Kada ministar unutrašnjih poslova Njemačke Tomas de Mezijer odaje priznanje instituciji „Zajedničkog centra za borbu protiv terorizma“, može da govori o velikim uspjesima.

Međutim, slučajevi kao što je napad na frankfurtskom aerodromu pokazuju i nemoć velikih službi za borbu protiv terorizma, koje sakupljaju brojne podakte, ali u preventivnom smislu imaju male mogućnosti, smatra Ula Jelpke. Jer, odluku o napadu, napadač je donio spontano. Zastupnica Bundestaga i portparolka Ljevice za unutrašnjopolitička pitanja takođe se pita kako je moguće da pored rada GTAZ, proteklog vikenda hiljade huligana i ekstremnih desničara u Kelnu uđe u ulične obračune sa policijom i pritom povrijede 40 ljudi.

Uoči demonstracija "Huligani protiv selefija", bezbjednosne službe su računale sa maksimalno 1.500 demonstranata. Niko nije predvidio da će se na njima pojaviti skoro 5.000 osoba spremnih na nasilje. „Gdje su bile prognoze službi bezbjednosti? Ne vidim značajne uspjehe Zajedničkog centra za borbu protiv terorizma“, kaže Ula Jelpke. Ona nije jedina koja tako misli. Među opozicionim političarima u Berlinu, kao i u parlamentu Sjeverne Rajne Vestfalije trenutno se vodi žestoka rasprava o tome šta je policija znala i kako je djelovala.

Razmjena iza debelih zidova

Bržu i bolju razmjenu podataka obećao je svojevremeno nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Oto Šili, kada je u vrijeme vlade Gerharda Šredera 2004. godine pokrenuo "Zajednički centar za borbu protiv terorizma" (GTAZ). On nije bio zamišljen kao neka nova super-služba, već prvenstveno kao centralna platforma za razmjenu podataka već postojećih bezbjednosnih službi.

Na mjestu bivše pruske kasarne u berlinskoj četvrti Treptov, podignuta je nova zgrada u koju su se smjestili predstavnici Savezne policije, Kontra-obavještajne službe, Službe za zaštitu ustavnog poretka, kao i Savezne kriminalističke službe. Na dnevnim sastancima predstavnici tih službi nebirokratski i brzo razmjenjuju saznanja i zajedno rade na mjerama za sprječavanja nasilja. Prije svega u oblasti islamističkog i radikalno-desničarskog ekstremizma.

Udruživanje snaga

U vrijeme prije osnivanja GTAZ, često se dešavalo da su pojedine službe radile poslove za koje druge nisu znale, kao i da važne informacije nisu stizale na vrijeme. Za rad policije u Njemačkoj zaduženo je šesnaest saveznih zemalja. U svakoj od njih postoji i pokrajinska Služba za zaštitu ustavnog poretka. Na saveznom nivou djeluju Savezna obavještajna i Vojna obavještajna služba.

S obzirom na prijetnju međunarodnog terorizma, rad policije i tajnih službi trebalo bi imati centralnu ulogu. „U međuvremenu su se službenici pojedinih službi lično bolje upoznali i stekli međusobno povjerenje. Ekspertiza u mnogim oblastima je dokazano produbljena“, ističe poslanik Majer. On ukazuje i na to da u Zajedničkom centru za borbu protiv terorizma uvijek rade isti predstavnici sigurnosnih službi, što mnoge stvari pojednostavljuje i ubrzava.

Granice za centralizam

„Strane tajne službe vole kada imaju jedno centralno mjesto za razmjenu podataka, umjesto nepreglednih struktura i konfuzije sa nadležnostima“, smatra stručnjak za borbu protiv terorizma Rolf Tophoven i potvrđuje da se zajednički rad bezbjednosnih službi i GTAZ-a pokazao kao dobar. Najpoznatiji primjer je sprječavanje serije napada, pravovremenim hapšenjem takozvane „Sauerland-grupe“. To udruženje pripremalo je više bombaških napada u Njemačkoj.

To što stručnjaci za bezbjednost hvale u vezi sa GTAZ, političari mnogih partija dovode u pitanje. Naročito političari opozicione Ljevice. U njihovo ime poslanica Ula Jelpke je naglasila: „Mi poslanici nemamo mogućnost da kontrolišemo rad GTAZ i ta služba nije u skladu sa njemačkim ustavom“. Zbog velike zloupotrebe policije i tajnih službi u centralistički uređenom Trećem rajhu pod Adolfom Hitlerom, njemački ustav predviđa strogo odvajanje policije i tajnih službi. Kada policija i tajne službe redovno razmjenjuju podatke, to je kršenje principa razdvajanja, ocjenjuje minhenski advokat Matijas Beker.

Nema tragova centralizma

Sa takvim kritikama se ne slaže poslanik Štefan Majer. „Princip razdvajanja se poštuje kao i podjela obaveza na državni nivo i nivo saveznih zemalja“. Opasan centralizam nije prepoznatljiv. Sa osnivanjem GTAZ nisu uvedene nove nadležnosti ili nove kompetencije, koje bi narušile princip razdvajanja policije i tajnih službi. Tako i dalje samo policija može da vrši hapšenja. Ništa ne govori protiv toga da pojedine službe jednostavno bolje razmjenjuju informacije sa kojima raspolažu, kaže Majer, čije mišljenje dijeli i vlada Angele Merkel.

GTAZ, kao platforma za razmjenu podataka i ubuduće će biti onoliko efikasna, koliko i rad pojedinih bezbjednosnih službi, koje sarađuju sa GTAZ. „GTAZ je samo mjera protiv terora i ekstremizma.