Deset godina poslije Miloševića

„Prije deset godina je sa vlasti svrgnut Slobodan Milošević. Predsjednik Srbije Boris Tadić govori o vremenu kada se počela rađati srbijanska demokratija. Međutim, velikih manifestacija povodom 10 godišnjice svrgavanja sa vlasti Mološevićevog režima u Beogradu skoro da nije ni bilo“. Ovo pored ostalog piše novinar lista „Neue Zürcher Zeitung“.

„Na beogradskim ulicama skoro se više i ne može primjetiti evropsko raspoloženje kakvo je vladalo prije deset godina“, piše novinar ovog lista i dodaje: „Očekivala se brža integracija u EU. I sam predsjednik Tadić je rekao da je očekivao brže priključenje EU. Iako ima onih koji smatraju da se u Srbiji nije ništa promijenilo, i da je sve isto kao u Miloševićevo vrijeme, ne može se osporiti da je Srbija nakon njegovog svrgavanja sa vlasti, napravila velike pomake u procesu demokratizacije. Međutim, činjenica je da nije došlo do radikalnog suočavanja sa prošlošću. Sudije, javni službenici i tajkuni koji su u Miloševićevo vrijeme imali važnu ulogu, i dalje su na uticajnim pozicijama. Miloševićeva Socijalistička partija je u koalicionoj vladi, a bivši Miloševićev glasnogovornik Ivica Dačić je ministar unutrašnjih poslova. Miloševićeva supruga i sin su sa punim novčanicima svoje utočište našli u Rusiji. Pred sudom do sada nisu odgovarali“, piše novinar lista „Neue Zürcher Zeitung“.

„Moji teroristi, tvoji teroristi“

Turski premijer Redžep Taib Erdogan sutra (8.10.2010) dolazi u Berlin gdje će pratiti nogometni susret između Njemačke i Turske. U subotu se sastaje sa kancelarkom Merkel. Prilikom posljednje posjete Erdogan je naljutio mnoge Nijemce, što je pored ostalog zatražio osnivanje turskih škola u Njemačkoj.

Visoko na dnevnom redu razgovora sa kancelarkom Merkel je borba protiv terorizma. Novinar lista „Der Tagesspiegel“ u tekstu pod naslovom „Moji teroristi, tvoji teroristi“ piše da obje strane imaju različite poglede jer Nijemci, kada govore o teroristima, prije svega misle na džihadiste turskog porijekla i traže odgovora na pitanje: kako ih zaustaviti, a Turska misli na zabranjenu tursku Radničku partiju PKK. „Erdogan je još prije dolaska u Njemačku zatražio od vlade u Berlinu da se odlučnije suprostavi finansijskim strukturama PKK. Naime, pobunjenici od Kurda u Njemačkoj, dobrovoljno ili na prisilan način, skupljaju novac za borbu protiv Ankare. Također i važni mediji, bliski PKK, slobodno djeluju u Njemačkoj ili ostalim članicama EU. Erdoganova vlada je pozdravila jasno distanciranje kancelarke Merkel od teza Thila Sarrazina. Istovremeno je Ankara kritikovala rastuću islamofobiju u zapadnoj Evropi. Bez obzira na sve navedene teme, Erdogan će sa kancelarkom Merkel i predsjednikom Wulfom, koji je nedavno rekao da je „Islam dio Njemačke“, sutra gledati utakmicu između Njemačke i Turske u Berlinu““, napominje novinar lista „Der Tagesspiegel“.

„Islam je dio Njemačke“

„U nedelju, kada je održao govor, još je vladalo neko opšte slaganje sa tom rečenicom. Ali, sada su se oko toga isplele kontroverze“, piše novinar lista „Süddeutsche Zeitung“ i dodaje: „Da li je to predsjednik samo želio reći da je islam dio ove zemlje zato što u njoj živi četiri miliona muslimana? Ili je on nekorektno islamu (u ovoj zemlji) pripisao istu snagu stvaranja identiteta kakvu imaju hrišćanstvo i judaizam? Islam je postao dio njemačkog identiteta jer u toj zemlji postoje ljudi koji idu u džamiju i koji poste za vrijeme ramazana. Zamo bojažljivi duhovi priželjkuju nametanje identiteta. Zato islam u međuvremenu ipak pripada Njemačkoj“, tvrdi novinar lista „Süddeutsche Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose