Devedesti rođendan prvog ujedinjenja

Kraljevina SHS formirana je na području današnjih država Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i najvećeg dijela Hrvatske i Slovenije 01.12.1918. godine. Ideja da se stvori država koja bi okupljala južnoslavenske narode postojala je još od prve polovine 19., ali su joj snažan podstrek dala politička zbivanja početkom 20. stoljeća. Proglašenje stvaranja nove države obavio je regent Aleksandar I Karađorđević.

Civilizacijska tekovina građanskog društva

Historičari se uglavnom slažu u ocjeni da je Kraljevina SHS bila rezultat težnje većine južnoslavenskih naroda za ujedinjenjem. "Stvaranju Kraljevine SHS pogodovale su i prilike na međunarodnom planu", kaže banjalučki historičar dr. Đorđe Mikić. "To je bila civilizacijska tekovina jednog građanskog društva koje se u mnogim drugim evropskim zemljama ujedinilo mnogo ranije. Pozicija Bosne i Hercegovine u toj državi bila je onakva kakvi su željeli njeni narodi, i jedni i drugi i treći. Ono što je dovelo do stvaranja Jugoslavije ili ujedinjenja jugoslovenskih naroda kako je to urađeno 1918. godine rezultat je unutrašnjih težnji i interesa spoljnih sila."

Da li su u Kraljevini SHS generirani srpsko-hrvatski sukobi?

Mnogi historičari smatraju da su nesporazumi, a potom i sukobi između Srba i Hrvata generirani upravo u vrijeme Kraljevine SHS. Docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu dr Dubravko Lovrenović vjeruje da je razlog tome činjenica da Kraljevina SHS nije bila demokratska država. "U principu, mora se kazati da je prva Jugoslavija zamišljena u političkim kabinetima srpskih političara te da je zamišljena kao proširena Srbija, odnosno 'Velika Srbija' i u tom kontekstu treba posmatrati položaj ostalih nesrpskih naroda. Sjetimo se samo atentata u jugoslavenskoj skupštini na Stjepana Radića."

Neravnopravnost naroda

Bosanskohercegovački historičar dr Enver Imamović smatra da južnoslavenski narodi nisu bili ravnopravni u Kraljevini SHS, a kao primjer navodi agrarnu reformu kojom je muslimanima, tvrdi Imamović, "uz simboličnu naknadu koja nikada nije u cijelosti isplaćena, praktično oduzet zemljišni prostor". "Od ukupno dva miliona hektara zemljišnih posjeda obuhvaćenih agrarnom reformom, gotovo 70 procenata se odnosilo na Bosnu i Hercegovinu" kaže profesor Imamović. "Dok se u ostalim krajevima Jugoslavije oštećenim vlasnicima dulum plaćao 3000 dinara, u Bosni je ta cijena iznosila svega 30 dinara", napominje Imamović.

Zbog agrarne reforme, kulturnog i vjerskog revanšizma te ograničavanja političkog pluralizma u Kraljevini SHS raste raspoloženje protiv zajedničke države, čemu doprinosi i diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića iz 1929. godine. Kraljevina SHS postaje Kraljevina Jugoslavija, a nasilje nad unutrašnjim neistomišljenicima slabi tek nakon atentata na kralja 1934. godine u Marseillu. Početkom Drugog svjetskog rata, Kraljevina Jugoslavije nestaje sa političke karte Evrope.