1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Devet godina od atentata na Željka Kopanju

Dragan Maksimović 22. oktobar 2008

22.10.1999 eksplodirala je bomba, podmetnuta pod automobil direktora 'Nezavisnih novina' Željka Kopanje. On je ostao doživotni invalid. Danas je sigurnost novinara malo bolja, iako su prijetnje novinarima učestale.

https://p.dw.com/p/FeYB
Željko Kopanja sa novinarkom Antoniom Rados i Herbertom KrejcijemFoto: AP

Dnevne novine u Republici Srpskoj izašle su u utorak 26. oktobra 1999. godine u neuobičajenoj formi. Prve tri strane bile su bijele i na njima je bila napisana samo jedna riječ: "Zahtijevamo". Zahtijevala se brza i efikasna istraga, kao i hapšenje počinilaca atentata na vlasnika, direktora i glavnog i odgovornog urednika "Nezavisnih novina" Željka Kopanju. Na današnji dan prije devet godina pod automobil novinara Željka Kopanje podmenut je eksploziv od čije je detonacije Kopanja izgubio obje noge. Odgovor zločincima tada je bio jasan a devet godina kasnije, kaže Kopanja, “situacija u BiH kada je novinarstvo u pitanju je daleko bolja nego 1999. kada sam ja stradao ali daleko je to još od medijske slike u zapadnim zemljama. A razlog tome je što su mediji u BiH dosta ekonomski ovisni pa su podložni pritisku mafijaških i tajkunskih grupacija koje utiču na njihovu uređivačku politiku i izazivaju razne mafijaške obračune. Novinari su uspjeli da izgrade kakav takav dignitet i to je sasvim drugačije u odnosu na poratnu situaciju kakva je bila kada sam ja nažalost stradao.”

Zemlja u kojoj ništa ne funkcioniše

Novinari u BiH dijele sudbinu opšte klime i situacije u kojoj se zemlja nalazi, smatra Šef informativnog programa BH Radija1 Emir Habul. Zemlja u kojoj ne funkcioniše pravni sistem, u kojoj policija i sudstvo ne rade svoj posao, ne može da zaštiti ni zaštićene svjedoke a pogotovo novinare, kaže Habul: “ Tako dolazimo u situaciju da samo rijetki novinari ulaze u zonu istraživačkog novinarstva i istražuju kriminal a velika većina se ustručava od takvih poduhvata. A kada dođe do ekscesa svjedoci smo kako reaguje policija i tužilaštvo.”

Neki će kriminalnim nazvati i pojedine medije u BiH a kao argument će navesti bliskost sa političkim vrhom kantona, entiteta ili države. Ovakvo stanje je nažalost, kažu stručnjaci, realnost pa se u takvom okruženju ne mogu ni očekivati neka značajnija otkrivanja kriminalnih radnji od strane novinara. Novinar lista “Oslobođenje” Gordana Katana smatra da su ekonomski pritisci problemi bh. novinarstva. “ Izuzmemo li slučaj gospodina Kopanje i pokušaj njegovog ubistva, novinari su za sada manje više sigurni. Međutim ja bih rekla da ekonomski pritisci u najmanju ruku otežavaju i dovode u pitanje egzistenciju pojedinih novinara . A kada je riječ o stalnim prijetnjama kojima su novinari izloženi, njih je toliko da ih nije vrijedno ni nabrajati, jer bi to bila preduga priča.”

Zeitungsdruckerei Symbolbild Pressefreiheit
Ekonomski pritisci i strah od gubitka radnog mjesta dodatno otežavaju položaj novinara u BiHFoto: Illuscope

Novinari ne staju u odbranu profesije

S druge strane i novinari su priča za sebe. Nije se jednom dogodilo da zbog političkih pritisaka na novinare ili medijsku kuću nema nikakve reakcije drugih medija. Štaviše obično se to koristi kao još jedan razlog za pravljenje priče ali u sasvim drugom pravcu. Emir Habul: “ Problem je što naša profesija u cjelini ne staje u odbranu novinara na adekvatan način a i problem je što novinari nemaju ni adekvatnu podršku javnosti u svom svakodnevnom radu pogotovo u ovim situacijama.”

Symbolbild Unterdrückung der Pressefreiheit
Zbog prijetnji kriminalnih bandi pripadnici sedme sile u BiH se teško usuđuju baviti istraživačkim novinarstvomFoto: picture-alliance / dpa

Za razliku od kraja devedesetih kada je bilo opasno pisati o masovnim grobnicama, paravojnim jedinicama, situacija je danas nešto bolja. Međutim na scenu dolaze neke druge teme koje izazivaju reakciju kiminalnih grupa ali i dijela političkog vrha ove zemlje koji ne preza ni od čega. Sud i Tužilaštvo, koji navodno ne mogu da djeluju od političkih pritisaka, slabo da se bave nečim što bi ulilo sigurnost novinarima da se uopšte upuste u bilo kakav oblik istraživačkog novinarstva.