Dijalog s Romima, a ne samo dijalog o njima

Nezavidno stanje prava romske manjine u Hrvatskoj posljednjih je tjedana udarna medijska tema od Podravine do Dalmacije. Pritom u prednji plan iskaču napadne aktualnosti koje ukazuju na određene značajne momente u toj problematici, ali se teško može reći da ocrtavaju njezinu ukupnu složenost i osjetljivost.

Incident s progonom romske doseljeničke obitelji iz sela Škabrnja tako je bacio sjenu na jedan hvale vrijedan moment koji mu je prethodio: Općinski sud u Varaždinu kaznio je poslodavca koji je odbio uposliti na praksi dvije srednjoškolke jer su – Romkinje. A dodatna vrijednost toga pravosudnog rješenja leži u činjenici da je riječ o presedanu.

Površnost medija i političara

Centar za mirovne studije u Zagrebu ističe se među nevladinim organizacijama po sustavnom i studioznom bavljenju pitanjima diskriminacije Roma u Hrvatskoj. Programska voditeljica CMS-a Sandra Benčić objasnila nam je kako površan pristup toj tematici ustvari generira nove teškoće; naravno, u prvom redu za same Rome kao ugroženu skupinu.

"Njih se često patronizira ili na primjer čak idealizira kao zajednicu, zatim se na to nadovežu pojedini državni funkcioneri koji smatraju da s nekoliko atraktivnih, politički-korektnih izjava mogu riješiti stvar. Mediji iskoriste bombastični dio samih događanja, ali sve na kraju ostane kako je i bilo, bez pokušaja da se nešto doista popravi", rekla je Benčić.

Sažeto na minimum riječi, kad je ovaj predmet posrijedi, nalaz je CMS-a da u Hrvatskoj nedostaje komunikacije i suradnje na osnovnoj društvenoj razini. Naša sugovornica naglašava da se protivi modelu asimilacije Roma, kojom se uništava njihov kolektivni identitet, dok alternativa tome podrazumijeva izravno međusobno upoznavanje različitih etnija.

Pouka bratstva i jedinstva

Rijetki primjeri nastojanja da se pri razrješavanju nedaće aktivno posreduje u dogovoru suprostavljenih strana svakako daju više rezultata negoli pristup koji ne uzima u obzir nužnost njihove interakcije. Bez živog dijaloga nema korjenite, dugoročne promjene odnosa u društvu, i ubrzo se oni vraćaju na početne, suštinski neupotrebljive pozicije.

Da pokušaji unapređenja suživota ne bi prošli kao nekoć deklarativno propisivanje instituta bratstva i jedinstva, aktivisti predlažu fokusiranje na medijaciju u zajednici, odnosno rad sa involviranim subjektima na ispravljanju uzroka problema. Oni smatraju da se uporno podcrtavanje samih posljedica u najmanju ruku ne pokazuje dobrom strategijom.

To bi konkretno značilo da, ukoliko se akutni prijepor tiče, na primjer, skupljanja otpada u nekom dvorištu, treba okupiti zainteresirane pojedince, te diskutirati o tome. Takav pristup će lakše dovesti do žarišta različitih otpora i mogućnosti njegova ublažavanja, i također omogućiti razdvojenim stranama da se međusobno upoznaju, uvaže, osjete, shvate.

Luna pokazuje put

Jednako je važan oblik popravljanja situacije i inicijativa koja dolazi iz romskih redova. Dobar primjer za to je aktivnost Udruge romskog prijateljstva Luna iz Belog Manastira, koja okuplja baranjske Rome i već sedmu godinu razvija raznolik izbor njihovih djelatnosti, baš kao što pokreće i suradnju sa širom društvenom zajednicom.

Ove godine Luna zapošljava 13 ljudi, a prošle ih je godine tamo radilo 29. Nije to mali broj za jednu nevladinu organizaciju, zna li se da je posrijedi gotovo jedini poslodavac za pripadnike romske manjine u Baranji. Tek svaki četvrti Rom se tamo, uostalom, odlučuje službeno izjasniti Romom; ostali biraju zavjetrinu priklanjanja većinskom narodu.

Voditelj te udruge Duško Kostić potvrdio je za Deutsche Welle da Luna dobiva pozive i rado se odaziva na gostovanja po čitavoj Hrvatskoj, promovirajući svoj model rada. A efekt istog sastoji se od ulijevanja samopouzdanja i potvrđivanja vlastitog društvenog značaja među samim Romima, kao i pokazivanja sebe u najboljem svjetlu drugima.

Uspostavljanje međusobnog povjerenja

"Tako ujedno preuzimamo dio odgovornosti na sebe i smanjujemo problem lokalne uprave bez čije podrške, inače, nikako ne bismo uspjeli. Krajnji rezultat je afirmiranje romske zajednice i smanjivanje predrasuda šire zajednice prema nama. Uspostavljamo međusobno povjerenje, što je osnova za sva buduća progresivna nastojanja", riječi su Kostića.

Od uređenja javnih površina do priprema mlađih Roma za upis u školu ili na fakultet, od organiziranja tradicijskih radionica i plesne škole do raznih seminara, Luna odrađuje izuzetnu socijalizacijsku ulogu u Baranji. Za nadati se je da će po uzoru na nju profunkcionirati u Hrvatskoj još takvih ustanova, za bolji život Roma i bolje društvo u cijelosti.

Autor: Igor Lasić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić