Dobri stranci, loši stranci – važni su njihovi glasovi!

„Svi doseljenici sa statusom legalnog lica trebaju imati i pravo na rad“, smatraju tako u Socijaldemokratskoj stranci (SPÖ). Ovaj zahtjev odnosi se i na azilante, koji bi pravo na zaposlenje, prema željama SPÖ -a, trebali dobiti već tri mjeseca nakon što podnesu zahtjev za dobijanje azila u Austriji. Na ovaj način, smatraju socijaldemokrati, u zemlji bi se smanjila stopa kriminala.

Druga velika partija u zemlji, Austrijska narodna stranka (ÖVP), od stranaca koji bi se rado nastanili u Austriji, zahtjeva da kurs njemačkog jezika polože još u zemlji porijekla. Dakle, prije nego se uopšte upute prema Austriji. Temu «stranci» Narodna stranka poistovjećuje sa temom „borba protiv kriminala“, te upozorava kako se u zemlji mora nastaviti „borba protiv terorizma i govora mržnje“, iza čega se krije bolji nadzor vjerskih objekata.

Slobodarska stranka (FPÖ) smatra da azilanti koji su počinili neko krivično djelo moraju brže biti izbačeni iz zemlje, dok za ostale useljenike u zemlji predlaže specijalni socijalno-penzioni fond, koji bi, kao se navodi, pokrivao samo „osnovne potrebe“. „Austrija Austrijancima“ glavni je slogan i stranke Savez za budućnost Austrije (BZÖ) Jorga Haider-a (Jörg Haider) – desničarske stranke koja je izrasla iz takođe desničarski orijentisanih Slobodnjaka.

Stranka Zelenih (Die Grünen), tradicionalno u borbi za prava stranaca i useljenika, također smatra da svi sa legalnim statusom u zemlji trebaju imati i pravo na rad, kursevi njemačkog jezika po njima trebali bi biti besplatni, a djeca stranaca rođena u Austriji po njima automatski trebaju imati i austrijsko državljanstvo.

Nezavisnost Kosova palo u zaborav

UStatističkom zavodu Austrije (Statistik Austria) navode da u zemlji trenutno živi oko 800.000 „novopečenih“ Austrijanaca sa pravom glasa, od toga 250.000 otpada na ljude iz bivše Jugoslavije. Najveći broj njih su bivši Srbi kaže i analitičar Goran Novaković, koji se pitanjima stranaca u Beču bavi preko 15 godina. „Socijaldemokratska stranka ima najbolje šanse“, objašnjava on „zbog toga što se sistematski bavi pitanjima stranaca, podržava npr. razne manifestacije i gostovanja pozorišta iz bivše Jugoslavije. To je jedna stvar, a druga je tradicionalno, da tako kažem, zastupanje radništva i radničke klase. Jer je prva generacija bila gotovo isključivo radnička klasa. Oni znači imaju najviše šansi kod bivših Jugoslovena ali su sada sa Kosovom, uprskali, da tako kažem, kod najveće grupe, bivših Srba, današnjih Austrijanaca.“

U vrijeme kada je došlo do priznavanja Kosova na čelu vlade bio je socijaldemokrata Alfred Gusenbauer, pa su Srbi, navodi Novaković, zaključili kako bi socijaldemokratiju na neki način trebalo kazniti. „Austrijanci“ sa prostora bivše Jugoslavije tradicionalno su, koliko politički nezainteresovani toliko i zaboravni, dodaje on, pa se priznavanje Kosova od strane socijaldemkratskog premijera na kraju ipak neće uveliko odraziti na ishod izbora. U šta nade ipak polaže Slobodnjačka stranaka, što je ujedno, moglo bi se reći, i najskurilniji dio predizborne kampanje. Glavni kandidat Slobodnjaka Hans Kristijan Štrahe (Strache) najprije se u jednom intervjuu izjasnio kao „prijatelj Srba“, zatim je oštro kritikovao priznavanje Kosova, da bi se prije nekoliko dana založio i za to da Srpska crkva u Austriji dobije status dioceze. Štrahe tako pravi razliku između „dobrih“ i „loših“ stranaca, što bi, kaže Novaković, one koji se smatraju dobrima i koji su se „smjestili“, moglo ponukati da svoj glas daju upravo Slobodnjacima.

Balkanci sa rasističkim predrasudama

Manji broj glasova bivših stranaca na predstojećim izborima mogli bi dobiti i Zeleni, smatra Novaković, mada to zasigurno neće biti adekvatna nagrada njihovog, kako kaže, dobrog rada u borbi za prava stranaca i useljenika, te u odnosu na činjenicu da su upravo Zeleni stranka koja će po prvi put u istorije zemlje u državnom Parlamentu imati poslanika sa useljeničkom pozadinom, Turkinju Alev Korun.

„Lijepo je to što se oni bore za prava“, objašnjava Novaković „ali oni traže i neke druge stvari koje strancima nikako ne prijaju. Kakve su npr. brakovi homoseksualaca i prava za životinje i šta ja znam, što naše ljude baš pretjerano ne oduševljava. Koliko god mi cijenili sopstvene narode i govorili o njima kao otvorenima, divnima, srdačnima, i kod tih naroda postoje ogromne rasističke predrasude.“