Dodik: "Molim Vas, ne ometajte!"

"Manjkavost Dejtonskog sporazuma je što je on zamišljen kao mirovni sporazum ali je de facto samo zaustavio rat i dao je gospodarima rata garancije za dalje djelovanje. To potresa Bosnu. Skoro svi bh. političari koriste to, ali nijedan tako odlučno kao Milorad Dodik. Najnoviji korak u pravcu demontaže BIH poduzela je nedavno Skupština Republike Srpske, koja je donijela zaključke da vrati nadležnosti, koje su sa entiteta prenesene na državu. Gnjev Amerikanaca prethodno je izazvao Dodikov poziv srpskim vojnicima u zajedničkim Oružanim snagama BiH da ne učestvuju u vojnoj vježbi NATO saveza u Gruziji, jer se, kako je naglasio Dodik, radi o demonstraciji moći, insceniranoj protiv Rusije. Gospodar srpske polovine Bosne, ako ništa retorički, ne da na Rusiju. Ova izjava je tipična za Dodika, koji ne propušta priliku da izrazi svoj otpor prema Bosni. Svaki put on ponavlja kako je bolje da Republika Srpska danas a ne sutra napusti zajedničku tvorevinu i krene u pravcu Srbije kao i da oni sa Sarajevom, evropskim Teheranom, ne žele da imaju posla."

"Dodik doduše podržava Dejtonski sporazum, kako je nedavno izjavio za 'Radio Free Europe' i dodao: 'Prirodno je međutim da mi, Srbi, svojom zemljom više osjećamo Srbiju nego Bosnu'. Dodik je doduše dovoljno realan da ozbiljno ne pokreće pitanje otcjepljenja, ali stalnim dvosmislenim upadicama on samo potkopava bh-državu."

Izraz razočarenja

"Dodikove agresivne izjave su izraz razočarenja", konstatuje FAZ i dodaje: "Do kraja 90. Dodik je za međunarodnu zajednicu bio 'dobar Srbin'. Njega i njegovu partiju SNSD posebno su podržavali Amerikanci. Ona je tada bila manje zlo od SDS-a, stranke Radovana Karadžića. 1998. godine je Dodiku između ostalog i uz američku pomoć uspjelo da sa vlasti potisne SDS. Dodik, koji se tada okrenuo protiv Miloševića, uspio je da se održi na vlasti do 2001. godine. Potom je izgubio i vratio se na vlast tek 2006. godine. Ali tada je Milošević već bio svrgnut. SDS je definitivno izgubila na značaju, nakon Karadžićevog hapšenja."

Dodik - najveća prepreka

"Amerikanci i EU sada su se distancirali od Dodika. Mnogi zapadni diplomati ga smatraju najvećom preprekom u pokušaju da BiH odvedu na pravi kurs. Pravosuđe u Sarajevu je nedavno otvorilo istragu protiv Dodika, zbog zloupotrebe službenog položaja. On se, prema pisanju Dnevnog Avaza koji se poziva na Državno tužilaštvo, zajedno sa još 15 funkcionera sumnjiči da je pronevjerio 60 miliona eura. Ogromna suma novca nestala je prilikom gradnje sjedišta vlade u Banjaluci. Dodik osporava nadležnost ovog suda i ocjenjuje ga nelegalnom i nelegitimnom instancom, navodeći da su za njega nadležni samo sudije u Republici Srpskoj.

Dodik bi Sud u Sarajevu, u kojem je na čelu tužilaštva jedan Srbin, najradije proglasio antisrpskom institucijom, ali to nije tako jednostavno. Istraga se vodi i protiv Hrvata Dragana Čovića, bivšeg člana tročlanog Predsjedništva i premijera Federacije BiH Bošnjaka Nedžada Brankovića, koji je morao podnijeti ostavku. Čović tvrdi da optužbe protiv njega služe samo da se pokaže nepristrasnog sudskog sistema i da se zamagli pravi cilj, a to je smjenjivanje Dodika. Hoće li doći do podizanja tužbe protiv Dodika, nije sigurno, tim prije što su on i ostali već izvukli pouke. Sada su krenuli u ofanzivu protiv produžavanja sporazuma iz 2004.godine koji sada ističe i kojim se regulira neophodnost rada stranih sudija i državnih tužioca u Bosni. Dodikova stranka SNSD će u parlamentu RS glasati protiv produženja sporazuma a u tome će sigurno naći i saveznike. Jer, ima i drugih stranaka, čiji političari bi najradije da ostanu sami i rade šta hoće u BiH", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić