Dodik negira genocid u Srebrenici

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ citira Dodikove navode o tome da može dokazati da je više od 500 osoba, čija se imena nalaze na spisku žrtava, još uvijek živo. List piše da Dodik sumnja da su u memorijalnom centru u Potočarima sahranjene i osobe čija smrt nema veze sa masakrom u Srebrenici. „Dodik je pod pritiskom od kako je skupština Srbije krajem marta usvojila deklaraciju o Srebrenici, navodi list. Tekst deklaracije je drugačiji od onog što je Dodik spreman priznati. Bez obzira što ima dobre veze sa Beogradom, Dodiku nije uspjelo da spriječi usvajanje teksta deklaracije.

Dodik je rekao da ne sumnja da se u Srebrenici dogodio masovni zločin i da je broj žrtava, koji se trenutno pominje, možda pogrešan. „To ne znači da on možda nije veći“, rekao je Dodik. „Sa takvim izjavama, Dodik se sada vraća na ocjene bivše vlade u Banjaluci. Bivši predsjednik RS Dragan Čavić je u junu 2004. godine rekao da je Srebrenica crna mrlja u istoriji srpskog naroda. Ubice su se pozivale na vlastiti narod, a u stvari su mu samo nanijele štetu“, zaključuje novinar lista „„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ .

Berlinski muftija za Hitlerov „džihad“

List „Süddeutsche Zeitung“ danas je objavio tekst pod naslovom „Berlinski muftija“ u kojem govori o Muhamedu Aminu al-Huseinu, poznatijem kao Jerusalemskom reisu, iako tu funciju nikada nije i zvanično imao. Al-Husein je osoba koja je imala odlučujuću ulogu u širenju modernog antisemitizma.

Riječ je o osobi koja se 9. decembra 1941. godine sastala sa Adolfom Hitlerom za kojeg je u islamskom svijetu trebao vrbovati buduće borce protiv Jevreja. Joseph Goebbels, najpoznatiji političar za vrijeme nacionalsocijalizma je nakon susreta sa Muhamedom Aminom al-Huseinoim rekao da je uz njegovu pomoć moguće pridobiti 400 miliona Arapa za Treći rajh, samo ako se upotrijebi ispravna propaganda. Muhamed Amin al-Husein je u svojim propovijedima pozivao muslimane da ubijaju Jevreje prije nego što oni na njih otvore vatru i prije nego što im oduzmu imovinu. 1944. godine u jednoj radio poruci je pozvao na ubijanje Jevreje jer se to dopada Bogu, istoriji i vjerovanju. Bog je na vašoj strani“, poručio je Muhamed Amin al-Husein.

Kao i nekoliko desetina hiljada ratnih zločinaca iz vremena nacionalsocijalizma i Al-Husein je pobjegao u Švajcarsku da bi kasnije otišao u Francusku nakon čega 1946. godine dobija politički azil u Egiptu. Kada je odlazio iz Berlina, rekao je da se borba nastavlja, samo pod drugim uslovima. Iste godine je počeo sa vrbovanjem Arapa i Palestinaca za borbu protiv Jevreja. Al Husein je umro 1974. godine, a protiv njega nije nikada podignuta optužnica za ratne zločione ili zločine protiv čovječnosti“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose