Dodik otvoreno o raspadu države

Susret na jezeru Komo završen je drugačije nego što se očekivalo. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prvi put je otvoreno govorio o mogućnostii raspada države. U tome je imao podršku šefa HDZ-a, Dragana Čovića, piše berlinski list Tageszeitung i nastavlja:

"U igri je ni manje ni više nego egzistencija države BiH. Susret je inače organizovala fondacija Konrad Adenauer, koja godinama pokušava da unaprijedi proces ustavnih reformi. Sadašnji ustav koji se zasniva na Dejtonskom sporazumu ne predstavlja dobru osnovu za proces integracije u EU. Ovaj ustav omogućava svim stranama da blokiraju reforme koje traži EU. Čak je i Sud u Strazburu zaključio kako ovaj ustav krši ljudska prava.

Umjesto da se koncentriše na konkretne teme, Milorad Dodik je ostale partnere u razgovorima pokušao da uvjeri kako je potrebno pronaći ustavne mehanizme koji bi omogućili raspuštanje države BiH. On je ponovio zahtjev da se ukine Ured visokog predstavnika (OHR).

Dodik ovim zahtjevom ustvari pokušava da dođe do cilja koji se zove ukidanje državnih institucija. To bi označilo konačnu podjelu države na tri etničke cjeline, a srpskim i hrvatskim nacionalistima otvorilo mogućnost pripajanja matičnim državama. Međunarodni eksperti, poput onih iz Centra za strateške i internacionalne studije (CSIS), upozoravaju kako u BiH raste napetost. Oni preporučuju konsekventno jačanje zajedničkih državnih organa", piše list Tageszeitung.

Odlazak posljednjeg premijera SFRJ

List Frankfurter Allgemeine Zeitung danas donosi članak o Anti Markoviću, posljednjem premijeru bivše Jugoslavije, koji je preminuo u Zagrebu.

"Za razliku od većine protagonista u procesu raspada bivše Jugoslavije, Anti Markoviću se ne može prebacivati da je skrivao svoje namjere. Ipak, on je pokušao da ih ostvari kada je već bilo kasno. Ovaj Hrvat iz BiH prošao je karijeru od partizana, člana komunističke partije, menadžera jedne socijalističke firme, pa do premijera države. Na tu funkciju je imenovan 19. januara 1989.

Program privrednih reformi, koji je sproveo u već uzdrmanoj federalnoj državi, ipak nije imao šansi za uspjeh. Državu, koju je htio da reformiše, više niko nije htio. Marković je uzalud upozoravao na posljedice buđenja nacionalizma. Za očuvanje Jugoslavije se zalagao čak i kada su Slovenija i Hrvatska proglasile nezavisnost, a JNA pokušavala silom da pokori Sloveniju. Obećanje kako će "problem secesije riješiti za dva sata" nije ispunio.

Krajem decembra 1991. podnio je ostavku na funkciju premijera Jugoslavije. Niko nije imenovan da preuzme tu funkciju", piše u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić