Dogovor Srbije i Kosova tek "u produžecima"

Premijer Srbije Ivica Dačić i premijer Kosova Hašim Tači potpisali su u Briselu sporazum koji bi u prvom redu trebalo da omogući ukidanje paralelnih struktura vlasti na sjeveru Kosova, prenosi list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Opunomoćenica EU za vanjske poslove Catherine Ashton, koja je i posredovala u pregovorima, izjavila je kako je ovo "važan korak u pravcu udaljavanja od prošlosti, a u pravcu približavanja EU". Detalji dogovora još nisu objavljeni. Obje države moraju prvo da ga odobre. Diplomate prenose kako će biti formirani zajednički upravni organi u enklavama na sjeveru i jugu Kosova u kojima žive Srbi. Do posljednjeg trenutka je sporno bilo kako će u tim regionima biti organizovana policija. Srpsko stanovništvo će navodno posjedovati vlastite policijske jedinice, ali će one biti integrisane u sistem kosovske policije. U pravosuđu će biti formiran poseban revizioni sud za žalbe Srba na Kosovu. Nije bilo dogovora o tome kako će Srbija tretirati pokušaje Kosova da se uključi u međunarodne organizacije, što je vlada u Beogradu do sada sprječavala. Ipak, postignut je sporazum da dvije strane neće jedna drugoj smetati na njihovom putu ka EU", piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

List Süddeutsche Zeitung upozorava kako je još uvijek neizvjesno da li će dogovor premijera dvije države biti prihvaćen i u vladama i parlamentima u Beogradu i Prištini.

"Premijeri su do sada samo "parafirali" sporazum i sada žele da ih predstave vladama i parlamentima. Ukoliko obje zemlje ovog ponedjeljka (22.4.) potvrde sporazum, onda bi evropska opunomoćenica za vanjske poslove Catherine Ashton i evropski komesar za proširenje Stefan Füle preporučili ministrima vanjskih poslova EU da odobre početak pristupnih pregovora za ulazak u EU.

Da li će ono što je dogovoreno biti dovoljno i šefovima diplomatija, ostaje da se vidi. Čak ukoliko dogovor i bude zadovoljio diplomate, moglo bi da potraje dok se ne donese zaključak o otvaranju pristupnih pregovora. Između ostalih je i Njemačka jasno stavila do znanja da ne želi da vidi samo potpisan sporazum, nego i prve nepovratne korake u pravcu sprovođenja onoga što je potpisano", prenosi Süddeutsche Zeitung.

"Krhotine" Ismeta Prcića

List Neue Zürcher Zeitung donosi recenziju romana Ismeta Prcića "Krhotine". Prcić, rođen u Tuzli 1977. godine, emigrirao je 1996. a danas živi u SAD u Portlandu. Njegov stil pisanja podsjeća na ispremetane slike u stilu kubizma Pabla Picasa. Prcić u romanu preživljava dane emigracije, traumatska sjećanja i grižu savjesti zbog toga što su u njegovoj domovini ostale njegova majka i djevojka.

"Isječci iz Ismetovog dnevnika su samo jedna od snopa paralelnih linija koje čine ovaj fragmentirani roman. U ovom romanu se ne poštuju logika i hronologija. Tu su Ismetova sjećanja na djetinjstvo, roman je pisan u prvom, u trećem, pa čak i u drugom licu jednine, gdje se samom sebi i čitaocu obraća sa "ti". Tu je i stalno razmišljanje o prijatelju Mustafi, koji je ostao u rodnom gradu. Da li je Mustafa samo piščevo "drugo ja", njegov dvojnik? O njemu Ismet piše: "Ne izlazi mi iz glave. I dok sam budan stalno sanjarim njegov život, dok čekam da se u mom životu pojavi neki smisao." Ismet piše o doživljajima Mustafe na frontu, o šok-reakcijama njegovog tijela i o tome kako slučajnost odlučuje o životu i smrti, što ljude čini cinicima. "Tvoje ime je meso. Svi novi vojnici se zovu meso", govore Mustafi iskusni borci. Jedan za drugim ginu kao muhe.

Roman Ismeta Prcića iz različitih uglova osvjetljava temu identiteta čovjeka, koji je na užasan način tokom rata u BiH bio vezan za etničke i vjerske aspekte. Ne samo kroz raznovrsno predstavljanje strukture ličnosti Ismeta/Mustafe "identitet" postaje upitna veličina - koja nije fiksna nego podliježe stalnom preispitivanju i istraživanju. Uprkos eksperimentalnoj strukturi romana, "Krhotine" su iznimno čitljivo djelo i vrlo napet debitantski rad mladog pisca koji puno obećava", stoji u recenziji lista Neue Zürcher Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednica: Jasmina Rose