1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

051211 Südafrika Klimasünder

5. decembar 2011

Predstavnici više od 190 država svijeta dva tjedna, počevši od protekloga ponedjeljka (28.11.), raspravljaju o mjerama u borbi protiv klimatskih promjena, i to u zemlji koja i sama ima svoje velike zagađivače.

https://p.dw.com/p/13MqI
Ilustracija zeleno drvo i zemaljska kugla
UN-ova konferencija o zaštiti klime se održava u južnoafričkom DurbanuFoto: UN/DW

Smrdi, pišti i udara u gigantskim labirintima od cijevi u mjestu Secunda, gdje se nalazi prljavi stroj za novce južnoafričkog koncerna Sasol. Tu se ugalj i plin prerađuju u tečna goriva i kemikalije. Sasolovi pogoni su u Južnoj Africi najveći proizvođači goriva. Dnevno se tu proizvede 250 milijuna litara benzina i dizela. „Mi smo najveće porezne platiše u zemlji i proizvodimo gotovo 30 posto goriva. Proizvodimo svo gorivo koje se koristi u međunarodnoj zračnoj luci u Johannesburgu. I u tom smislu smo relativno bitni", poručuje voditelj istraživačkog odjela u Sasolu Sven Godorr.

Sasol postrojenje u Secundi
Sasol postrojenje u SecundiFoto: CC/hyper7pro

Na jednoj strani se zagađuje, a u Durbanu pokazuje "zelena strana"

Problem je u tome što je Sasol pogon s najvećim zagađenjem CO2 na svijetu. Nigdje na svijetu jedan pogon ne ispušta toliko štetnih plinova u svijetu kao tu: 62 milijuna tona godišnje. Pored Sasola u Južnoj Africi postoji još jedan pogon koji je jednako tako štetan, odnosno čak i štetniji za klimu. Eskom je monopolsko poduzeće u energetskom sektoru, koje sa svojim elektranama na kruto gorivo proizvodi četverostruko više stakleničkih plinova: 225 milijuna tona. Time ova zemlja u razvoju zauzima 13. mjesto na listi globalnih zagađivača. U Južnoafričkoj Republici se tako ispušta puno više ugljendioksida nego u puno većem Brazilu. Ta zemlja je zaslužna za 40 posto stakleničkih plinova u Africi. Ali se u Durbanu ovih dana predstavlja sa svoje "zelene" strane, kao "motor promjena".

Eskomovo postrojenje
Eskom je također jedan od velikih zagađivača sa svojim pogonima u Južnoj AfriciFoto: picture-alliance/dpa

Već 2003. je Južna Afrika najavila da će doći do promjene na energetsko-političkom planu, ali je ta najava dosad ostala samo zapisana na papiru, kritizira glasnogovornica Greenpeacea Farriel Adams. "Trenutačno se tek jedan posto struje dobiva pomoću obnovljivih izvora energije. Vlada je još 2005. najavila da će to do 2013. biti pet posto. Nismo ni približno toj brojci", kaže Adams.

Novac za nuklearne elektrane i nove elektrane na ugljen

Pritom Južna Afrika ima dosta potencijala u vjetru, odakle bi se moglo dobivati i do deset gigavata električne energije. Tu su i drugi resursi u formi solarnih postrojenja, fotonapona, biomase... Međutim, godinama je državni koncern Eskom, u kojemu udjela ima vladajuća stranka ANC, blokirao energetska poduzeća s alternativnim izvorima s obrazloženjima da je ugljen jeftiniji. I novi vladin energetski program je već gotova stvar. Taj program podrazumijeva izdvajanje 100 milijardi eura za nuklearne elektrane i pored toga izgradnju elektrana na ugljen. Iz Eskoma uvjeravaju da će te nove elektrane biti najefikasnije na afričkom tlu te da će dosta manje utjecati na zagađenje nego dosadašnje.

Predstavnici više od 190 država sudjeluju u konferenciji
Predstavnici više od 190 država sudjeluju u konferencijiFoto: World Development Movement

S druge strane se Južnoafrička Republika dobrovoljno obvezala smanjiti udio CO2 do 2020. za 24 posto, a do 2035. čak za 42 posto. Sukladno tim ciljevima je odjednom i energetski gigant Eskom počeo graditi vlastitu solarnu elektranu (100 Vati). Na koncu se ta zemlja želi i istaknuti u Durbanu kad je u pitanju zaštita klime. Predstavnik Južne Afrike na konferenciji u Durbanu Alf Wills priznaje da njegova zemlja mora još dosta poraditi po tom pitanju. Pogotovo kad su u pitanju poduzeća poput Sasola i Eskoma, koja također sa svojim predstavnicima - kao dio južnoafričkog izaslanstva - sudjeluju u konferenciji o klimi u Durbanu.

Autori: Claus Stäcker / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić