1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Države Balkana strahuju od "grčkog virusa"

5. maj 2010

Uprkos milijardama eura kredita koje je odobrila EU, finansijska kriza u Grčkoj nije prevaziđena. Razvoj situacije u Grčkoj sa zabrinutošću se posmatra u susjednim državama. Strahuju da će talas krize i njih zapljusnuti.

https://p.dw.com/p/NEoH
Talas protesta potresa GrčkuFoto: AP

Stanovnici glavnog grada Makedonije, Skoplja, kažu da je ranije bilo puno bolje. Ranije im je i Grčka bila uzor - barem u ekonomskom smislu. Sada je sjaj uspješnog susjeda i člana EU prilično izblijedio. Neki u Skoplju se rado prisjećaju starih vremena, onih prije dolaska kapitalizma. "Prije je bilo hiljadu puta bolje. Plata je bila sigurna, posao isto tako, regres za godišnji odmor. Život je bio sto puta ljepši i i svi smo bili isti."

Ovo su riječi učesnika demonstracija, na kojima se traži da se ne smanjuju socijalna pomoć i socijalni izdaci u Makedoniji. Ljudi se boje da bi virus krize mogao da pređe i granice njihove države. U Makedoniji, ali i u brojnim drugim balkanskim državama grčke banke imaju primat na tržištu. Dosada su one bile motor privrednog razvoja regiona, ali se postavlja pitanje, hoće li to tako i ostati, odnosno da li će one i dalje davati kredite investitorima.

Griechenland Finanzkrise Mai 2010 Athen
Demonstranti postavili natpise i na AkropoljuFoto: AP

Samo u Bugarskoj oko 100.000 radnih mjesta zavisi od investitora iz Grčke. Svjetska banka upozorava da bi kriza u Grčkoj mogla usporiti privredni razvoja i minus u državnim budžetima zemalja regiona. Još uvijek su niske cijene rada u zemljama Balkana neka vrsta zaštite od posljedica ove krize. Jedna radnica u fabrici tekstila u Makedoniji zaradi mjesečno od 100 do 120 eura. To znači da što je viši standard u nekoj od zemalja regiona, to će se više osjetiti i posljedice.

Primjer Hrvatske

Primjer Hrvatske: U toj zemlji mnogi sa zabrinutošću prate razvoj krize u Grčkoj. Strahuju da će i kod njih doći do stezanja kaiša na državnom nivou, te da će najsiromašniji da plate ceh. Hrvatska želi da što je brže moguće postane članica EU. Stoga želi da bude primjer i u uvođenju discipline u državnim izdacima, kako je to nedavno potvrdila i premijerka Jadranka Kosor.

Bosnien Kroatien Jadranka Kosor bei Nikola Spiric in Sarajevo
Jadranka KosorFoto: AP

Rumunija i Bugarska strahuju da bi one mogle biti kažnjene za grijehe Grčke, mada se trude da ispune sve kriterije za uvođenje eura. Bugarki premijer Borisov već govori da se ne vodi poštena politika. Bez obzira na to, već su na led stavljeni planovi da se u roku od dvije godine uvede zajednička evropska valuta. Kriza u Grčkoj je hladan tuš za cijeli region. Politička nesigurnost je postala još veća, a spasonosni krediti za Grčku, bivšeg uzora na Balkanu nisu otklonili sve rizike koji postoje.

Autor: Andreas Meyer-Feist/ Azer Slanjankić

Odg. urednik: Jasmina Rose