Drugačija BiH je moguća

"Pokazali smo da se zaista jedino okrećući lica jedni drugima, a ne leđa, možemo polako izvući iz mora problema i posljedica koje nam ti problemi svima stvaraju”, kaže Majda Behram Stojanov, direktorica PRO-Budućnost (Povjerenje, Razumijevanje, Odgovornost za budućnost), projekta, koji je u posljednje četiri godine kroz više od 130 projekata okupio stotine mladih u 35 općina širom BiH.

Tako su u okviru projekta mladi iz Goražda i Novog Goražda, iz različitih etničkih grupa, na primjer, inicirali adaptaciju sportskih terena, nabavku sportske opreme, a onda organizirali nogometni turnir na kojem je učestvovalo preko 200 dječaka i djevojčica. U istim općinama rađen je i zajednički projekat očuvanja kulturne i historijske baštine, bez obzira na različitosti.

Projekat koji briše entitetske linije među mladima

U projektu na kojem su, između ostalog, zajednički radili mladi iz Bratunca i Srebrenice cilj je bio promovirati pozitivne vrijednosti kroz video, film, književna djela ili volonterske akcije kroz koje su mladi predstavljali pozitivna iskustva u komuniciranju bez obzira na nacionalnost. Projekte se može još dugo nabrajati - zajednički rad mladih u općinama/opštinama/gradovima podijeljenim nevidljivom, ali postojećom entitetskom linijom. "Ova djeca su nam svima pokazala da je moguća jedna drugačija BiH i da je ona moguća upravo sa ovakvom omladinom, bez obzira što se ona često nađe kao meta kritika zbog neaktivizma i  nekih drugih tema”, naglašava Majda Behram Stojanov. "Ono što su nam pokazali je da je BiH moguća kao primjer jednog drugačijeg obrasca ponašanja, ponašanja koje se temelji na principu da poštovati svoja prava prije svega znači uvažavati prava onog drugog, razumijevati onog drugog. To su nam ova djeca potvrdila. Naša mladost ima u sebi potencijal i kapacitet koji je često bez potrebe zanemaren i nije dovoljno iskorišten kao resurs u ovoj zemlji”, zaključuje ona.

Protiv retorike podjela

Projekat PRO-Budućnost pomagao je USAID, njegovu implementaciju i Mozaik fondacija i CRS, a nakon četiri godine njegove uspješne implementacije, najavljen je i nastavak PRO-Budućnosti. "Ono što je pozitivno u ovom projektu je što nam je pokazao da su mladi ljudi imali volje i ambicije da izbjegnu retoriku podjele koju čuju od političara i da rade zajedno na novim projektima za bolju budućnost”, kaže Peter Duffy, direktor Misije USAID-a u BiH. Često se čuje retorika o podjelama, kaže Duffy, "međutim jako je lijepo vidjeti da smo imali više od 130 grupa mladih ljudi i isto toliko projekata širom BiH, koji su izašli sa svojim idejama i sarađivali sa svojim prijateljima, kolegama, komšijama, radili su za boljitak”.

Mostarka Inga Kotlo, zahvaljujući PRO-Budućnosti, našla se u "Lovu na blago Hercegovine”. "Neformalna grupa mladih iz Mostara i neformalna grupa mladih iz Nevesinja je osmislila manji program pod nazivom ‘Lov na blago Hercegovine'. To je, u biti, bio program kroz koji smo željeli približiti multikulturalnost našeg podneblja kroz putovanje, historijsko-kulturne, odnosno historijsko-povijesno-istorijsko-kulturne radionice i igre, tipa uslikaj, opiši, posjeti i prenesi informaciju, prenesi vlastiti utisak”, kaže Inga za Deutsche Welle.

Kroz projekte do prijateljstva

Tokom projekta, dodaje, dvadesetak učesnika prošlo je jedan dio Hercegovine, na potezu između Mostara i Nevesinja, upoznajući bogatstva pored kojih su možda svakodnevno prolazili, ali nisu obraćali pažnju. "Imali smo jako lijepu povratnu informaciju od naših učesnika, gdje su oni počeli da razmišljaju o našem podneblju i nama samima kao blagu, zato što su mir, kultura i naše multikulturalno bogatstvo naše blago i na kraju smo svi došli do zaključka da bismo trebali obraćati više pažnje na to blago i slaviti ga, čuvati i ponositi se njime i na lokalnom, a naravno i globalnom nivou”, kaže Kotlo. Međutim, dodaje, ono najbitnije je da su se rodila brojna nova prijateljstva, pa su se druženja nastavila i mimo projekta.

PRO-Budućnost, kako kaže, izuzetno je vrijedna prilika "za sve nas da se uvežemo, da razmišljamo i osmišljavamo kvalitetne, konstruktivne i korisne projektne ideje i inicijative i da, zapravo, shvatimo koliko je veliko to zdravo, mlado, inspirativno društveno tkivo u BiH”. "Mislim da ovakve prilike zaiste trebaju i dalje biti dostupne mladima u BiH i naravno, nadam se da će u budućnosti sve veći broj mladih biti privučeno ovakvim prilikama i da ćemo napraviti još veće to zdravo tkivo i da ćemo krenuti punim koracima naprijed”, zaključuje Inga Kotlo.

Platforma za mir

Projekat izgradnje mira u lokalnim zajednicama, kako navodi Majda Behram Stojanov, nije samo povezao mlade sa suprotnih strana međuentitetske linije, već je privukao i načelnike općina i opština u BiH, pa je 60 njih direktno podržalo projekat potpisujući Platformu za mir, koju je ministrica za ljudska prava BiH Semiha Borovac prezentirala Vijeću ministara BiH, koje je Platformu i usvojilo, a koju bi uskoro trebala potvrditi i Parlamentarna skupština BiH.

"To zaista nije zanemarivo, jer Platforma za mir vrlo jasno deklariše podršku načelnika lokalnih zajednica jednom drugačijem smjeru razvoja bosanskohercegovačkog društva. Također, činjenica da je Platforma za mir prije par mjeseci usvojena u Vijeću ministara i mi se nadamo vrlo brzo da će biti usvojena i u Parlamentarnoj skupštini BiH, e onda to daje jednu sasvim novu dimenziju procesima izgradnje mira u BiH”, kaže Majda Behram Stojanov za Deutsche Welle.

To na neki način, naglašava ona, "prevazilazi okvire ovog projekta, na šta smo mi posebno ponosni, jer onda to daje jedan okvir i podršku svim ključnim akterima, od političkih organizacija, civilnog društva, pa i pojedinaca, omladinskih organizacija, omladinaca koji su ovdje, da pronađu svoj put i da preuzmu, svako iz svog ugla, odgovornost za izgradnju boljeg, sretnijeg, pravednijeg bh. društva, što nije nimalo lagan poduhvat”.