1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Duma - izbori po novim pravilima

Felix Riefer 17. august 2016

Parlamentarni izbori odmah nakon ljetnog raspusta i izmijenjeni izborni sistem. Rusi prema novim pravilima trebaju sami birati poslanike državne Dume. Posmatrači objašnjavaju motive Kremlja i šanse opozicije.

https://p.dw.com/p/1JjCv
Foto: Getty Images/AFP/D. Serebryakov

Tri mjeseca ranije nego što je bilo planirano će u Rusiji biti birani poslanici državne Dume. Polovinom prošle godine je većinom odlučeno da se izbori za Donji dom parlamenta sa 4. decembra odlože do 18. septembra 2016. godine. Inicijativu predsjednika Dume, Sergeja Nariskina, podržale su snage bliske Kremlju: „Ujedinjena Rusija“, „Liberalno-demokratska stranka“ i „Pravedna Rusija“. Ove stranke, ali i komunisti, za koje se manje-više također smatra da su vjerni Kremlju, vjerovatno će ponovo ući u parlament.

Zajednička saradnja dvije najvažnije opozicione snage je propala. „Ruska demokratska stranka“ (Jabloko) i „Stranka narodne slobode (RPR-PARNAS) čiji je suosnivač, opozicioni političar Boris Nemcov, ubijen u februaru prošle godine, na izborima nastupaju samostalno. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, te „vansistemske“ stranke skoro da nemaju šanse da pređu izborni prag od pet posto.

Odlučujući su predsjednički izbori

Prolongiranje izbora za Dumu je obrazloženo rasterećenjem državnog budžeta. Petra Stykow, profesorica na Ludwig-Maximilian Univerzitetu u Münchenu kaže da je to „malo uvjerljivo“. „Ruska vlada nije stranačka vlada. Niti imamo posla sa parlamentarnim vladinim sistemom, niti su stranke relevantne. Predsjednički izbori su odlučujući za taj sistem“, izjavila je Stykowa za Deutsche Welle.

Vladimir Putin se smije kandidovati za predsjedničke izbore 2018. godine.
Vladimir Putin se smije kandidovati za predsjedničke izbore 2018. godine.Foto: picture alliance/empics/M. Dunham

Naredni predsjednički izbori se održavaju 2018. godine. To je zbog promjena zakona iz 2008. godine kojim je legislaturni period Dume sa četiri produžen na pet godina, a predsjednička dužnost sa četiri na šest godina. Izbori za Dumu su se do sada održavali tri mjeseca prije predsjedničkih izbora i zbog toga su mogli uticati na izbor predsjednika države. Tako je bilo krajem 2011. i početkom 2012. godine. Tada je došlo do masovnih protesta zbog izborne prevare. „Razdvajanjem ovih izbora je taj efekat eliminisan“, kaže Stykowa. Kremlj je tada reagovao na proteste tako što je uhapsio više stotina osoba i vršio represije nad pripadnicima opozicije.

Nema jake opozicione stranke

Caroline von Grall, profesorica za istočnoevropsko pravo na Univerzitetu u Kölnu kaže da je opozicija u Rusiji i dalje ograničena: „Postoji opšta klima koja onemogućava nastajanje jakih opozicionih stranaka“. Nedostaje mogućnost da se odbranite preko nezavisnih medija ili sudova.

Jedan od primjera je bloger Aleksej Navalni. Zbog ranijeg kažnjavanja, za koje posmatrači kažu da je politički motivisano, vlasti ne dozvoljavaju njemu i njegovoj „Naprednoj stranci“ da učestvuju na izborima. Kada je Evropski sud za ljudska prava odlučio da i kažnjavane osobe imaju pravo da kao kandidati učestvuju na izborima, oglasio se ruski Ustavni sud koji je to negirao. „To je ekstremni slučaj. U ruskom ustavu doslovce postoje odstupanja od tumačenja zakona Evropskog suda za ljudska prava“, kaže van Gall. Prema njenim riječima Kremlj koristi ovaj slučaj kako bi sprovedba evropske konvencije o ljudskim pravima zavisila od vlastitog Ustavnog suda“. Ustavni sud je, ako i donese koju pozitivnu presudu, u osnovi odan Kremlju i samim time „nije garant za ljudska prava“.

Veza sa sovjetskom tradicijom

Još jedna od promjena predviđa da predstojeći izbori za Dumu neće biti održani po proporcionalnom nego po mješovitom izbornom sistemu. Tako će 450 poslanika biti izabrano direktnim mandatom ili preko stranačkih listi. Odgovarajući zakon je početkom 2014. godine potpisao ruski predsjednik Valdimir Putin. S obzirom na proteste protivnika Kremlja krajem 2011. godine i početkom 2012. tada je to djelovao kao pristanak. Međutim, Petra Stykow smatra da novi izborni sistem pojačava prednost stranaka koje imaju jake kandidate koji bi mogli imati uspjeh u izbornim okruzima, nego što je imaju disciplinovane i federalno organizovane strukture“.

Aleksej Navalni se ne smije kandidovati za izbore za Dumu
Aleksej Navalni se ne smije kandidovati za izbore za DumuFoto: Getty Images/AFP/D. Serebryakov

Stykowa vjeruje da parlamentarni izbori nakon promjena izbornog sistema i odvajanja od predsjedničkih izbora neće dobiti na značaju za zemlju. Naprotiv. Oni su značajni još samo zato što će ljudi ipak nešto raditi i parlamentarne izbore doživjeti kao jednu vrstu zahvalnosti nakon što se vrate sa birališta. Tako će cijela stvar biti povezana i sa sovjetskom tradicijom gdje izbori nisu bili posebno važni, ali su na njih svi izlazili kao da je narodno veselje.