Dvadeseti susret Tačija i Dačića u Briselu

Posle samo sedam dana premijeri Srbije i Kosova ponovo u su Briselu u pokušaju da postignu napredak po pitanju pravosuđa, odnosno načina formiranja sudova na Kosovu, prije svega osnovnog suda u Mitrovici. Koliko će biti Sudskih vijeća, ko će biti predsjednik suda i kako će se u toj oblasti poštovati etnička struktura, samo su neka od pitanja na koje šefica diplomatije EU, Ketrin Ešton želi da čuje usaglašene odgovore prije nego što zemljama članicama Unije, u utorak 17.12. podnese izvještaj o napretku Srbije i Kosova u procesu normalizacije odnosa:

“Neki dogovori iz aprila ( Briselski sporazum) su implementirani, ali ne i svi. Oko pravosuđa imamo još otvorenih pitanja. Rad se nastavlja i na drugim pitanjima i na tehničkom nivou. Ambicija je da izvještaj bude što bolji“, najavila je portparolka visoke predstavnice, Maja Kocijančič. Upravo će od izvještaja Ketrin Ešton i debate koje će zemlje članice imati o opštem napretku Srbije u procesu evrointegracija zavisiti odluka o datumu početka pregovora o članstvu. I dok se pominju datumi u decembru ove, ali i martu sljedeće godine, diplomatski izvori u Briselu navode da je januar najizgledniji termin za zakazivanje prve međuvladine konferencije na relaciji EU- Srbija.

Još nepoznati datum i pregovarački okvir za Srbiju

Sastanak premijera Srbije i Kosova u petak (13.12.2013), trebalo bi da bude i posljednja runda dijaloga u ovoj godini, ali i u ovom “ciklusu razgovora” Beograda i Prištine. U Briselu očekuju da će se početkom pregovora o članstvu Srbije u EU dio tema o kojima se na najvišem nivou razgovaralo, ali i kroz rad tehničkih grupa, “uvesti“ u proces pregovaranja, što bi smanjilo intenzitet sastanaka dva premijera u Briselu. Ono što u ovom trenutku još nije izvjesno je kako će izgledati pregovarački okvir za Srbiju, odnosno kako će u njemu biti raspoređenja pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa sa Kosovom. Iako EU ima jedinstven stav kada se radi o “paralelizmu” procesa pregovora o pridruživanju i dijaloga o normalizaciji odnosa, Evropske komisija zalaže se za pregovarčki okvir za Srbiju u kome bi pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa sa Kosovom bila skoncentrisana u poglavlju 35, što bi onemogućilo eventualne blokade drugih poglavlja zbog otvorenih pitanja Beograda i Prištine.

Sličan nacrt pregovaračkog okvira predlaže i trenutno predsjedavajuća Savjetom EU Litvanija koja se, kako diplomatski izvori navode, zalaže za manje uslovljavanja Srbiji “kosovskim pitanjem” tokom pregovora o članstvu. Litvanija smatra da bi pregovori, između ostalog, trebalo da dodvedu do “sveobuhvatne normalizacije odnosa” dvije strane. Sa druge strane postoji “tvrđi stav” Njemačke i Velike Britanije koje očekuju “potpunu i pravno obavezujuću” normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, i smatraju da u pregovorima Srbije sa EU otvorena pitanja koja se tiču Kosova “ne treba da budu vještački izdvojena iz poglavlja gdje su relevantna i opravdana.“ Konačnu odluka o tome kako će izgledati pregovorački okvir i kada će biti održana prva međuvladina konferencija na relaciji EU-Srbija, što predstavlja i zvaničan početak pregovora o članstvu, članice EU trebalo bi da donesu na samitu naredne nedjelje.

Autorka: Marina Maksimović
Odg. urednica: Jasmina Rose