Efikasnijom optužnicom ka bržoj presudi

Njemačka štampa u izdanjima od 25. septembra bavi se između ostalog finansijskom krizom i otmicom njemačkih turista u Egiptu. Od tema, koje se odnose na Zapadni Balkan, njemački novinari pišu o reakcijama na nastup predsjednika Srbije Borisa Tadića pred Generalnom skupštinom UN-a ali i o prvom koraku Serža Bramerca, vrhovnog tužitelja Haškog tribunala, da sudski proces protiv Radovana Karadžića učini efikasnijim.

Rusija bi se mogla usprotiviti produžavanju rada Haškog tribunala

Novinar lista "Die Welt" donosi članak pod nazivom "Tribunal UN-a skraćuje optužnicu protiv Karadžića", u kojem se kaže: "Vrijeme je ono što polako izmiče glavnom tužiocu Bramercu i saradnicima Haškog tribunala, kojih je ukupno hiljadu i stotinu. Do 2010 bi svi slučajevi trebali biti zaključeni, što je potpuno nerealan "deadline". 115 procesa je okončano. 21 proces je u toku a 6 optuženika, među njima i Karadžić su u predprocesnoj fazi. Mladić i Hadžić još nisu privedeni. Kako bi se produžio aktuelni mandat Haškog suda, potrebna je odluka Vijeća sigurnosti UN-a. No, tamo bi Rusija, koja ima pravo veta, i kao tradicionalni saveznik Srba, mogla praviti probleme.

Milošević i Al Kapone - dva ekstremna slučaja u pravosuđu

Glavnom tužitelju je jako važno da ne napravi greške iz prošlosti, koje su se desile Carli Del Ponte. Kao najveća greška smatra se slučaj Slobodan Milošević, koji je 4 godine nakon početka procesa umro u zatvoreničkoj ćeliji, piše "Die Welt" i dodaje: " Razlog za to nije bilo samo loše zdravstveno stanje i Miloševićeva odluka da se sam brani, što je s njegovim govorima protiv Zapada, NATO saveza i UN-a, usporavalo proces, već i činjenica da je on optužen za zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Postoje dva ekstremna slučaja u međunarodnom kaznenom pravu, kaže Noah Weisbord sa Harvardskog univerziteta. Jedan je proces Miloševiću, čija je optužnica bila predugačka a drugi je slučaj mafioškog bosa Al Kaponea, koji je iza rešetaka dospio samo zbog utaje poreza. Zato će Bramerc sada u dvije tačke podignuti optužnicu protiv Karadžića sa genocid. Tu su s jedne strane zločini u deset bosanskih opština tokom 1992-e godine i zločini u Srebrenici 3 godine kasnije. I Karadžićevoj ulozi u opsadi Sarajeva, kojom prilikom je poginulo 12.000 civila, daje se veća važnost. Pored njegove odgovornosti za kampanju terora protiv građana Sarajeva, on će se eksplicitno teretiti i za ubistva i brojne napade na civile. Optužba zbog povrede Ženevske konvencije otpada. Niko međutim ne može reći kada će se Haške sudije izjasniti o Bramercovoj promjeni optužnice protiv Karadžića. Optuženi se onda ponovo mora izjasniti o krivici, što može da odloži za 30 dana. Sve u svemu niko u Hagu ne računa da bi proces Karadžiću mogao početi još ove godine."

Tadićev nastup pred Generalnom skupštinom UN-a izazavao veliku pozornost

Novinar lista "Neue Zuercher Zeitung" kaže da je Tadić pred Generalnom skupštinom molio za podršku članica da najveća pravna instanca UN-a razmotri da li je priznavanje Kosova u skladu sa međunarodnim pravom. Sama činjenica da je Tadić dobio priliku da govori pred Generalnom skupštinom ocjenjena je u Srbiji velikim diplomatskim uspjehom. Tadić nije oklijevao da Srbiju predstavi u tradiciji Titove Jugoslavije, koju je karakterisala vanblokovska politika nesvrstanih, što mu je sigurno donijelo simpatije određenog broja članica UN-a. Mišljenje UN-ovog suda, moglo bi, kako je istakao Tadić, kao politički neutralno, a ipak pravno obavezujuće, poslužiti kao orjentir svim zemljama, koje do sada nisu reagovale na nezavisnost Kosova, prenosi list "Neue Zuercher Zeitung"