Egipat blokira otvaranje graničnog prelaza Rafah

Jedini granični prelaz Pojasa Gaze sa zemljom koja nije Izrael mogao bi se pretvoriti u najvažniji izlaz i žilu kucavicu  za spas Palestinaca unutar i izvan Pojasa Gaze.

Stotine kamiona, natovarenih lijekovima, hranom, vodom i humanitarnom pomoći čekaju na egipatskoj strani graničnog prelaza Rafah. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, pomoć za 300.000 ljudi spremna je za ulazak u Pojas Gaze.  Dostava pomoći je hitno potrebna  zbog djelimične opsade ovog pojasa od strane izraelske vojske, koja je dovela do ograničenja u snabdijevanju vodom i pogoršanja higijenskih uslova, naglasila je SZO.

Hiljade Palestinaca, neki s dvojnim državljanstvom, već danima čekaju na palestinskoj strani granice u nadi da će ući u Egipat.

Međutim, Egipat je zatvorio svoj granični prelaz nakon üto je Izrael počeo bombardovanje Gaze kao odgovor na teroristički napad Hamasom od 7. oktobra na Izrael u kojem je ubijeno oko 1.300 Izraelaca i stranaca i kidnapovano između 100 i 200 izraelskih civila i vojnika.

Ne zna se ni hoće li Hamas dopustiti Palestincima da uđu u Egipat, jer oni kontroliraju Pojas Gaze i i pristup granici sa Egiptom.

Prema izvještaju engleskog lista Guardian, Hamasov politički lider Ismail Hanija je prošlog vikenda izjavio da "neće biti migracija iz Gaze u Egipat".

U međuvremenu, Amr Magdi, viši istraživač u organizaciji Human Rights Watch, poziva izraelske vlasti da preinače svoju odluku o obustavi isporuka goriva i hrane i isključivanju struje, vode i interneta Pojasu Gaze. "Prekid životne pomoći i usluga predstavlja kolektivnu kaznu za civilno stanovništvo Gaze i koštat će još više života. Uz to, zabranjeno je da se glad koristi kao metoda ratovanja", rekao je Magdi za DW.

Ovaj saradnik Human Rights Watch-a hitno poziva Egipat da odmah otvori granični prelaz Rafah. "Egipat nije strana u ovom vojnom sukobu, ali je zato članica Ženevske konvencije (međunarodnog ugovora o humanitarnom pravu, koji reguliše pravila vođenja oružanog sukoba i nastoji da ograniči njegove posljedice)", rekao je Magdi za DW.

On ističe da "Egipat ima obavezu dozvoliti i olakšati isporuku pomoći, isto koliko ima obavezu da dozvoli civilima u bijegu da se prebace na sigurno. A Izrael ima obavezu dozvoliti tim Palestincima da se vrate u Gazu nakon što prestane vojna eskalacija".

U međuvremenu, jedina nedržavna egipatska medijska kuća Mada Masr izvijestila je da Egipat postavlja šatore duž 14 kilometara duge i pola kilometra duboke tampon zone pored graničnog prelaza. To ukazuje na pripreme za dolazak izbjeglica. Egipat je također postavio sigurnosne policijske kordone kako bi spječio infiltraciju Palestinaca, piše Mada Masr.

Strah od preseljenja

"Egipatske vlasti se plaše da Izrael radi na planu preseljenja Palestinaca na Sinaj (sjever Egipta)", kaže za DW Simon Fuchs, vanredni profesor islamskih i bliskoistočnih studija na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu.

"Egipat je odbijao takav zahtjev decenijama, a sada bi promjenu ovog stava bilo teško argumentirati egipatskoj javnosti, čak i kada bi to bilo popraćeno i opsežnim otpisom duga od strane Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Fuchs. Glavni saveznik Izraela, Sjedinjene Američke Države, danima vrše pritisak na Egipat da ponovo otvori granicu i zauzvrat nude Kairu ekonomske olakšice.

- pročitajte još:  Egipat ruši kuće na granici s Pojasom Gaze

Kod Egipćana je još uvijek živo sjećanje na Palestince iz Gaze, koji su 2008. godine probili barijere na graničnom prelazu Rafah, rušeći ih i ulazeći u Egipat u potrazi za hranom. "Za Egipat je glavni prioritet izbjegavanje ponavljanja takvih scena po svaku cijenu", dodao je Fuchs.

Predsjednik Egipta El-Sissi nastavlja naglašavati da je nacionalna sigurnost njegova "primarna odgovornost", pozivajući stanovnike Gaze u nekoliko navrata ove sedmice da "budu postojani i ostanu na svojoj zemlji".

Kaže i da bi bilo teško razlučiti, ko od izbjeglica iz Pojasa Gaze podržava Hamas, koji je teroristička organizacija i kao takvu je definiraju EU, SAD, Njemačka i mnoge druge zemlje.

Hamas je također blisko povezan s islamistima Muslimanskog bratstva, čiji je rad zabranjen u Egiptu, nakon što je el-Sissi 2013. svrgnuo demokratski izabranog predsjednika Muhammeda Mursija, inače čelnika Muslimanskog bratstva. Hiljade članova Muslimanskog bratstva i dalje je u zatvoru.

Strah da se ne uznemire birači

"El-Sissi balansira i odvagava domaće i regionalne interese u kritičnom trenutku", kaže za DW Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u britanskom think tanku Chatham House.

Istovremeno, odluka o otvaranju granice Rafah mogla bi biti ključna za ishod predstojećih predsjedničkih izbora u Egiptu, koji se održavaju od 10. do 12. decembra.

U petak je najperspektivniji opozicioni političar Ahmed Altantawy odustao od kandidature zbog nedostatka potrebnih odobrenja, a u ponedjeljak je Nacionalna izborna komisija najavila četiri kandidata, koji ulaze u utrku. Posmatrači, međutim, ne sumnjaju da će el-Sissi biti ponovo izabran za predsjednika sa mandatom do 2030. godine.

"Iako je njegova pobjeda očekivana, on nastoji spriječiti dugoročno nagomilavanje izbjeglica na Sinaju i traži zapadnu humanitarnu pomoć kako bi podijelio teret usred ekonomskog pritiska", zaključuje Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u britanskom think tanku Chatham House.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu