Egipat i Njemačka - dvije prijateljske zemlje

Prošlo je dvije godine odkako je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle posjetio demonstrante na kairskom Tahrir trgu. Oni su tada uzvikivali "Živjela Njemačka, živio Egipat!" Westerwelle im je obećao njemačku pomoć  za njihovu revoluciju. Ova zemlja na Nilu omogućila je njemačkoj politici da se probudi iz šoka pomnog posmatranja koji je izazvan Arapskim proljećem.

Od tada je Berlin izuzetno angažovan kada je riječ o pružanju pomoći Egiptu na putu kojim je krenuo nakon svrgavanja diktatora Hosnije Mubaraka. Njemački šef diplomatije tamo je boravio već četiri puta. Sa svojim egipatskim kolegom po dužnosti, on demonstrira duboko međusobno povjerenje. "Dragi Muhamede, s tobom Njemačku posjećuje dobar prijatelj. Ovo je posjeta prijatelja kod prijatelja", rekao je Westerwelle egipatskom ministru vanjskih poslova Muhamedu Kamelu Amru, prilikom njegove nedavne posjete Berlinu.

Strateški i ekonomski odnosi

Westerwelleova naklonost ima i dobre razloge "Za nas je Egipat ključna zemlja regiona. Promjene u regionu će poći za rukom samo ako dođe do promjene u Egiptu," rekao je Westerwelle. On bi mogao biti u pravu jer se radi o zemljji sa daleko najvećim brojem stanovnika. Egipat ima veliku ekonomsku i političku težinu u regionu, te veliki kulturni i politički utjecaj u arapskom svijetu. Egipat je za svoje susjede de facto dominantna kultura.

Važno je biti prisutan, a to se izgleda i isplati. Sve velike njemačke firme u Egiptu imaju podružnice. Za Njemačku je Egipat  nakon Alžira, Libije i Saudijske Arabije, najvažniji trgovinski partner u arapskom svijetu. Ova zemlja na Nilu iz Njemačke godišnje naručuje robu u vrijednosti od 1,7 milijardi eura. "Ekonomski odnosi sa Egiptom su tardicionalno dobri, oni za obje zemlje igraju veliku ulogu", kaže  Manfred Tilz iz Germany Trade i Investa, njemačkog društva za promicanje vanjske trgovine. On navodi da Egipat leži strateški povoljno i da za njemačku ekonomiju predstavlja kapiju za ulazak na arapski i afrički prostor. Njemačka je nakon SAD i Kine, treći najveći doostavljač robe u Egiptu.

Pouzdan politički partner

Njemačka polaže nade u Egipat i u političkom smislu zbog pragmatično-umjerenog stava ove arapske zemlje prema Izraelu. Takav stav održava se i za vrijeme mandata islamističkog predsjednika Muhameda Mursija. Njemu se prebacuje da je imao antisemitske ispade u prošlosti ali je ipak, tokom nedavnih sukoba, posredovao u pregovorima između Izaraela i Palestinaca. Zbog svoje diplomatske intervencije dobio je brojne pohvale u Berlinu.

Egipat se već duže vremena može radovati što je prioritetna zemlja u koju Njemačka šalje svoju pomoć za razvoj. Prema navodima Ministarstva vanjskih poslova, u proteklih 50 godina je odobreno pet i pol milijardi eura pomoći. Od kraja 2011. Berlin je na raspolaganje stavio 112 miliona eura za razvoj obnovljivih izvora energije u Egiptu. Nakon revolucije je odobren i oprost duga u iznosu od  240 miliona eura.

Međusobna simpatija

U Egiptu se očigledno mnogo očekuje od Njemačke. "Želim da uloga Njemačke u Egiptu i na Bliskom istoku postane veća", izjavio je egipatski predsjednik Muhamed Mursi nedavno za list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Šef države nije međutim jedini koji ima pozitivan stav prema Njemačkoj. "Egipćani generalno imaju otvoren stav prema Njemačkoj", kaže Abd el-Halim Ragab. Ovaj naučnik društvenih nauka od 1995. živi u Njemačkoj i predaje na Univerzitetu u Bambergu. "Njemačka gledano iz političkog ugla nikada nije imala probleme sa Egiptom, nije bila direktno uključena u ključne političke probleme. Dakle, uloga Njemačke u politici na Bliskom istoku se ne može porediti sa ulogom Amerikanaca. Oni jako puno interveniraju i zato se ne mogu dopadati svima."

Pored toga, Egipćani osjećaju da Nijemci imaju veliki interes za njihovu kulturu. Svake godine Egipat posjeti preko milion njemačkih turista. Čak i oni koji ne krenu na dugi put, žele biti blizu egipatske kulture. Novi muzej u Berlinu gdje je izložena bista kraljice Nefertiti, jedan je od najposjećenijih muzeja u Njemačkoj.

Autori: Heiner Kiesel/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina