Egipat: Islamisti imaju glavnu riječ u parlamentu

Hosni Mubarak je dobro znao da će, ukoliko se u Egiptu održe slobodni izbori, na vlast doći islamisti. To je bio razlog i glavni argument zbog kojeg su zapadne sile tri pune decenije štitile Mubaraka bez obzira na teške povrede ljudskih prava. Najmnogoljudnija i strateški najvažnija arapska zemlja pod kontrolom vjerskih fanatika - to je za njih bila vizija strave i užasa i nešto što je mnogo gore od manipulacije izbora i policijskih tortura prozapadno orjentisanog despota, koji je garantovao sigurnost i kontinuitet na unutrašnjem i spoljno-političkom planu.

Da li je Mubarak imao pravo?

Jedan pogled na raspored mjesta u prvom, slobodno izabranom egipatskom parlamentu, kao da je potvrdio Mubarakovo proricanje budućnosti. 70 procenata poslanika dolaze iz islamskog političkog spektra. Pravi pobjednici izbora sa 45 procenata osvojenih glasova nije Muslimansko bratstvo kao pokret duboko ukorijenjen u egipatsko društvo i sastavljen u međuvremenu od umjerenih političara, već su to radikalni salafisti, koji su odmah osvojili više od četvrtine galsova birača. Najveći gubitnici prvih slobodnih izbora u Egiptu su liberalne partije i tzv. Revolucionarna omladina. To su upravo one snage, koje su svojim hrabrom protestima uspjeli svrgnuti sa vlasti režim Hosnija Mubaraka.

Ubjedljivi izborni rezultat islamista možda je dijelom ostvaren i kupovinom glasova i finansijskom podrškom zemalja zaliva. Pa ipak on pokazuje da većina Egipćana nema puno toga ili čak ništa zajedničko sa evropskim načelima demokratije i ravnopravnosti. Nije bilo podrške civilnom društvu, niti bilo kakvih umirujućih poruka za kršćansku manjinu, kao ni poziva za jaču ulogu žena u društvu. Aktuelna volja naroda očitava se samo u jednom zahtijevu koji glasi: Egipat bi trebao biti više islamski.

Das größere Problem sind die Militärs

To ne znači da su egipatski građani glasali za božiju državu. Ali mnogi birači očito vjeruju da su islamisti u stanju da se pobrinu za više morala i pravde, za manje korupcije, pravedniju raspodjelu dobara i niže cijene životnih namirnica. To će, u teškoj ekonomskoj situaciji, ići teško. Možda bi to, međutim, moglo dovesti do demistifikacije islamističke ideologije.

Iz evropskog ugla izbor islamista je problematičan, jer dovodi u pitanje ravnopravnost vjerskih manjina a možda čak i mirovni sporazum sa Izraelom. Još veći problem je u tome što egipatski generali ne žele predati vlast. Predaja vlasti trebala bi uslijediti u ljeto, nakon izbora predsjednika, no posmatrači ne vjeruju da će se vojska potčiniti demokratski izabranoj vladi. Stoga su u opticaju različiti scenariji: od sukoba vojske i parlamenta do tajne podjele vlasti između generala i Muslimanskog bratstva, o čemu se u Kairu već špekulira. U oba slučaja prijete da izbiju novi protesti.

Autor: Rainer Sollich

Odgovorna urednica: Jasmina Rose