Egipat između građanskog rata i novog početka

Na ulici su čini se jasna razgraničenja između frontova: Na jednoj strani su islamisti, pristalice svrgnutog predsjednika Muhameda Mursija, na drugoj strani su najvećim dijelom zapadno orijentirani protivnici Mursija. Pro Mursijevi demonstranti se regrutuju prije svega iz redova Muslimanskog bratstva. Kandidat Muslimanskog bratstva Mursi - je bio pobjednik prvih demokratski održanih predsjedničkih izbora, čime je 2012. godine ušao u historiju Egipta.

Front koji čine Mursijevi protivnici je dosta raznovrsniji. Među njima su liberali, socijalisti, demokratski aktivisti, pristalice Mubarakovog režima i vojske. Ni svi Mursijevi protivnici nemaju međutim svjetovni nazor. Njegovo svrgavanje podržavaju i ultra konzervativne selefije iz stranke Nur (Partija svjetla. )Mursija je 3. jula svrgnula vojska koja se pozivala na volju naroda. Protivnike ujedinjuje prije svega to što svi odbacuju Muhameda Mursija i Muslimansko bratsvo.

Muslimansko bratstvo odbacuje vladu

Šta želi Muslimansko bratstvo? Ono želi da izabrani predsjednik Muhamed Mursi ponovo dođe na ovu funkciju. Njegovo svrgavanje Muslimansko bratstvo označava kao "vojni puč". Ono je odbilo saradnju sa prelaznom vladom koju je uspostavila vojska i sudjelovanje na konferenciji o pomirenju koju je također organizovala vojska. "Mi odbijamo da priznamo trenutnu vladu", objašnjava Ahmed Arif, jedan od glasnogovornika organizacije. Muhamed Badie, vođa Muslimanskog bratstva naglašava međutim mirovni karakter otpora: "Cijenjene egipatske mase će svoja prava braniti mirno."

Badie je nestao. Egipatsko državno tužilaštvo je naredilo da se on uhapsi. Badiju i još najmanje 15 drugih vođa islamista se prebacuje huškanje na nasilje. Mnogi pripadnici Muslimanskog bratstva sjede u zatvorima. Svrgnuti predsjednik Mursi se već sedmicama nalazi na nepoznatom mjestu bez mogućnosti da kontaktira sa spoljnim svijetom. Organizacija za zaštitu ljudskih prava "Amnesty International" smatra da je njegovo hapšenje bilo "bespravno". Pored toga, vojska je prilikom svrgavanja Mursija, protiv njegovih pristalica primjenjivala "ekscesivno nasilje". Oko 200 ljudi je od tada ubijeno, većina su Mursijeve pristalice.

Lošija situacija

Situacija u Egiptu se znatno pogoršala. Pored skoro svakodnevnog nasilja prilikom sukoba Mursijevih protivnika i pristalica, učestaliji su i napadi. Posebno je kritična situacija na sjeveru Sinajskog poluotoka. Tamo militantni islamisti redovno napadaju policijske straže i vojne postaje. Do sada je ubijeno najmanje 30 ljudi. Snage sigurnosti su još tokom Mubarakovog režima izgubile kontrolu nad djelovima Sinajskog poluotoka. Od države diskriminirani i radikalizirani beduini, džihadisti bliski Al Kaidi i krijumčarske bande, tamo su već godinama aktivni.

Mnogi eksperti vjeruju da je al-Sisi - šef vojske, ministar odbrane i zamjenik premijera, novi snažni čovjek u zemlji. On je u srijedu (24.7.2013) pozvao građane da izađu na ulicu kako bi mu "dali mandat da okonča nasilje i terorizam".

Al-Sisi nije spomenuo Muslimansko bratstvo. Mediji bliski državnom vrhu su međutim izvijestili da se iza terorizma na Sinajskom poluotoku krije Muslimansko bratstvo. Nije međutim jasno da li se al-Sisi i vojska zaista dugoročno žele održati na vlasti. Šef egipatske vojske stalno naglašava da se vlast što je prije moguće mora predati jednom izabranom predsjedniku. Nakon svrgavanja diktatora Hosnija Mubaraka u februaru 2011. godine, Egiptom je u prelaznom periodu upravljalo vojno vijeće. U tom periodu je među stanovništvom poraslo nezadovoljstvo.

Autori: Nils Naumann/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić