Ekonomija žrtva političkih podjela u BiH

"Entitetska linija unakazila je mnoge bh. regije koje su prije Daytonskog sporazuma funkcionirale kao jednistvene geografske i ekonomske cjeline", kaže bh. ekonomski ekspert dr. Boris Tihi.

"Daytonska granica je obezglavila velika preduzeća kao što su Energoinvest, Šipad, Unis itd. Sada imamo po dva preduzeća, glava je u jednom, a fabrike u drugom entitetu. To su ogromni gubici", kaže prof. Tihi.

Tako se samo na uzajamnom povezivanju cjelina nekadašnjih privrednih giganata gube ogromna sredstva. "Došli smo do podatka da se 40 posto efekata dobre predratne realizacije gubi u odnosu na postojeću", kaže prof. Tihi.

Zbog administrativnih problema oklijevaju i strani investitori, a kako oni ne donose samo kapital već i tehnologiju, gubici su mnogostrani, upozorava prof. Tihi, podsjećajući da "neprirodna entitetska linija" ne škodi samo ekonomiji.

Daleko je Banjaluka

"Prije rata Sarajevo je imalo deset općina i onda općina Pale upadne u drugi sistem. Ti ljudi na Palama, koji su navikli da idu u bolnice u Sarajevu, da im djeca ovdje idu u škole, na fakultete, odjednom su odsječeni. Daleko je Banjaluka. Neprirodno je to", kaže dr. Tihi.

2003. Evropska unija u BiH pokreće projekt regionalnog razvoja (EURED) kako bi se u ovoj zemlji definirale funkcionalne ekonomske regije. Zahvaljujući Evropskoj komisiji, formirano je pet ekonomskih regija i isto toliko razvojnih agencija sa sjedištima u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli i Zenici.

Iako je cilj projekta smanjenje razlika u razvijenostima pojedinih regija, političari ga ne prihvataju jer granice regija prelaze entitetsku liniju razgraničenja, kaže direktor Sarajevske regionalne razvoje agencije (SERDA) Šefkija Okkerić.

Previše nivoa vlasti

"Entiteti, posebno Republika Srpska, pokušavaju centralizirati svoj ekonomski prostor i zatvaraju ekonomsko poslovanje. Imamo dosta problema sa takvim pristupom, dok u Federaciji BiH imamo nedovoljnu fokusiranost na ekonomski razvoj, a uključeno je i previše nivoa vlasti", kaže Okerić.

Zato su ekonomski pokazatelji stanja u BiH veoma loši. "BiH u evropskim okvirima ima najlošiji poslovni ambijent, podijeljen ekonomski prostor, a razlike između najrazvijenijih i najnerazvijenijih općina u BiH su i 17 puta", ističe Okerić.

To su razlozi ekonomske stagnacije ili propadanje područja koja su entitetskom linijom odsječena od prirodnih ekonomskih centara. Sve je manji broj firmi, uslovi života su sve teži, a stanovništvo se raseljava. Takva područja, tvrde analitičari, "ožive samo uoči izbora, kada ih posjete političari iz udaljenih cenatara moći".

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Azer Slanjankić