Enki Bilal u hodnicima Luvra

Umjetnik je s fotografskim aparatom u ruci tri mjeseca lutao salama muzeja, u kojima je stočeno 4000 godina stvaralaštva, razgledao remek djela, zbližavao se s njima, naslućujući i odgonetajući njihovu tajnu i suštinu, fotografišući ih iz neobičnih uglova i zamišljajući ličnosti i okolnosti koje su bile u osnovi njihovog nastanka.

Rezultat tog boravka je knjiga "Fantomi Luvra" i istoimena izložba, koja će u najčuvenijem muzeju svijetu biti otvorena tri mjeseca. Od četiri stotine fotografija remek djela koje je snimio, Bilal je odabrao samo 22, izradio ih u velikim formatima, a zatim im pridružio svoja 22 pastelna "fantoma".

Ti fantomi su žene, muškarci, djeca, umjetnici sâmi, njihovi modeli, muze ili savremenici, koji su u blizini slikarskih i skulptorskih djela zalebdili pred Bilalovim očima ili u njegovoj imaginaciji i sugerirali priču koja ima neku relaciju sa njima.

Desetogodišnjak kao "fantom u Luvru"

"Niko ne zna ko je isklesao Niku Samotračku. Za mog boravka u Luvru u mojoj fantaziji iskrsnuo je lik tog stvaraoca i predstava da je njegov život završen na nasilan način. Napravio sam mu omaž uz skulpturu koju je stvorio. Slično sam nastojao da učinim za sve umjetnike kojima se divim," kaže Bilal i dodaje da mu nije bio cilj novo viđenje ili tumačenje remek djelâ u najvećem muzeju na svijetu, nego otkrivanje "fantoma njihovog nastanka", koji, nevidljivi, lebde oko njih.

Bilal ih je "hvatao" za svog tromjesečnog boravka u salama u kojima su djela Leonarda da Vinčija, Goje, El Greka, Delakroa, antičke i persijske i skulpture. Onako kako ih je uhvatio ukomponovao ih je u portret Mona Lize, bistu egipatskog faraona, Dürerov autoportret i druga remek djela da bi se na kraju sa njima i sâm uselio u jednu od sala Luvra, gdje će ostati sve do 18. marta.

"Izložba i knjiga su izvjesna evokacija moje prve posjete Luvru, u koji me je odveo otac kad sam imao manje od deset godina," kaže Bilal. "Taj davni doživljaj ostao mi je u sjećanju do dana današnjeg pomalo fantomski. Nisam znao ni riječi francuski, ništa nisam razumio oko sebe, i sâm sam bio fantom", sjeća se umjetnik.

Majstor devete umjetnosti

Enki Bilal, rođen 1951. kao Enes Bilalović, sin Bosanca i Slovakinje, došao je u Pariz 1960. godine. Već oko 1970. počinje objavljivati stripove u francuskim listovima i časopisima, da bi 1975. štampao i prvi samostalni album "Zov zvijezda". Od tada autor je desetina albuma, koji su mu obezbijedili poznatost i slavu u svijetu devete umjetnosti. Njegova ostvarenja obilježena su nerijetko diskretnim reminiscencijama na zemlju sopstvenog porijekla, Bosnu i Hercegovinu. Tako prva priča futurističke serije "San monstruma" počinje u Sarajevu, koje je predstavljeno fascinantnim crtežima, a junaci stripa su Bosanci, rođeni u ratu od 1992. do 1995. godine.

Izložba u najvećem muzeju svijeta uvećava poznatost i uvaženje Enkija Bilala. Njegova ostvarenja - slike nastale u radu na stripovima, dostižu na velikim svjetskim aukcijama cijenu od preko 100.000 eura. U tom pogledu rekorder je među savremenim strip-crtačima: jedno njegovo ostvarenje prodano je za 177.000 eura.

Red za potpis na knjigu

Bilalovi stripovi prevedeni su na desetine jezika. Ljubitelja ima posvud, u svim društvenim sredinama i slojevima. Ovih dana gdje god se pojavio na promocijama "Fantomâ Luvra" - u najelitnijim pariškim knjižarama ili u perifernim kvartovima i predgrađima francuske metropole - pred njim se hvatao red u kojem je na desetine ljudi strpljivo čekalo njegov potpis i eventualno kroki na prvoj stranici knjige. Sinoć je knjižara "Kao jedan roman" priredila potpisivanje u Baru kulture 61. Među prisutnima su bili i Bilalovi prijatelji Jovan Divjak, novinar Rémy Ourdan, koji se proslavio kao ratni izvještač lista "Le Monde" iz Sarajeva i poznati bosanskohercegovački fotograf Milomir Kovačević – Strašni, čiji snimci dopunjavaju ovaj izvještaj.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić