ESB razočarala i jedne i druge

„Čuvari europske valute mogli bi u određenom opsegu posredovati na tržištu”, objavio je predsjednik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi nakon redovite sjednice vijeća te novčarske ustanove ovoga četvrtka (2.8.) u Frankfurtu. On je najavio da će tijekom idućih tjedana biti razrađen detaljan plan za poduzimanje određenih mjera u koje će biti uključena i mogućnost kupovine državnih obveznica članica eurozone.

ESB je istodobno objavio da će ključnu kamatnu stopu zadržati na rekordno niskih 0,75 posto. To je kamata po kojoj banke posuđuju novac od ESB-a.

Financiranje "na mala vrata"

Zadnjih nekoliko dana puno se špekuliralo o tome hoće li ESB početi kupovati državne obveznice članica eurozone koje su zapale u krizu, kako bi na taj način utjecala na sniženje kamata po kojima te zemlje posuđuju novac na tržištu. Države s juga Europe, koje su duboko ogrezle u krizu, podržavaju te planove, dok je većina koliko-toliko stabilnih članica eurozone protiv. Jer, mada bi se tim korakom kriznim državama barem kratkoročno smanjio financijski teret, to bi moglo dovesti do tiskanja svježeg novca pa time i do povećanja inflacije u eurozoni. A upravo je sprečavanje inflacije jedna od središnjih zadaća ESB-a.

ESB je već u svibnju 2010. kupio obveznice kriznih država. To je u načelu izričito zabranjeno europskim ugovorima, no ESB je taj korak opravdao time da nije kupio novoizdane obveznice, nego one koje su se već nalazile na tržištu. Trenutačno se u njegovom posjedu nalaze obveznice u vrijednosti od 211,3 milijarde eura.

Najveći protivnik kupovine državnih obveznica je upravo Njemačka. Šef njezine središnje banke Jens Weidmann smatra da će na taj način ESB "na mala vrata" financirati države u krizi. 

Različita mišljenja stručnjaka

Reakcije stručnjaka na Draghijeve najave su različite. Peter Bofinger, ugledni njemački ekonomist, smatra da se Njemačka ne bi trebala protiviti kupovini državnih obveznica budući da je to normalna mjera koju su u kriznim vremenima u prošlosti poduzimale i druge središnje banke. On smatra da bi ESB čak trebao spustiti i ključnu kamatnu stopu na 0,25 posto jer, kako kaže, "to ESB ništa ne košta", a pomoglo bi stabiliziranju slabijih banaka.

Eugen Keller iz banke Bankhaus Metzler je pak razočaran nedovoljno konkretnim planovima ESB-a: "Tržišta su očekivala precizne informacije o tome što će ESB ubuduće poduzimati. No, Europska središnja banka to nije objavila."

Christian Schulz iz novčarske institucije Berenberg Bank ne dijeli to mišljenje. On smatra da su Draghijeve najave "snažan signal" koji znači "ozbiljnu intervenciju ESB-a". No on, kao i drugi kolege, upozorava da će do te intervencije ionako doći samo ukoliko neka država zatraži pomoć iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). To znači da se zemlje u krizi moraju obvezati i na ispunjenje uvjeta za dobivanje pomoći. Tek pod tim uvjetima ESB će eventualno biti spreman na kupovinu njihovih državnih obveznica.

Autorica: Andrea Jung-Grimm

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić