EU bez lokomotive

Evropski komesar za proširenje Oli Ren (Olli Rehn) ponovio je nedavno svoju poznatu enigmatičnu misao po kojoj će se proces prijema novih članica u Uniju “i dalje odvijati, ali bitno sporije nego do sada”.

Iako ni ovoga puta razloge nije detaljno specificirao smatrajući, valjda, da se podrazumijevaju i znaju, nije teško prepoznati dva unutarnjopolitička faktora koji se međusobno uslovljavaju: ustavna kriza, koja bi po realnim procjenama, najranije mogla biti okončana do kraja naredne godine, usporila je i remont cjelokupne lokomotive Evropske unije koja bi bila sposobna apsorbovati nove članice i sve duhovne, ekonomske i socijalne razlike koje su prošla stoljeća neminovno ostavila na sjeverozapadnu i jugoistočnu polutku Kontinenta.

U ovom času je očito da postojeće institucije i budžet Zajednice, ovakvi kakvi su, nisu u stanju uhvatiti se u koštac s takvim izazovima čak i u slučaju da balkanske zemlje maksimalno dinamiziraju ispunjavaje kriterijuma za prijem u EU. Još preciznije rečeno, blokiranje evropskog ustava i institucionalnih reformi unutar Unije, neminovno će se odraziti i na dinamiku prijema novih članica iz reda balkanskih zemalja.

Bugarska i Rumunija su jedine kojima je prošle jeseni ozvaničen ulazak u EU, ali sredinom juna ove godine i one su ponovo upozorene da ubrzaju reforme i pojačaju borbu protiv korupcije ukoliko žele da postanu punopravne članice 2007. godine kako je i planirano. Evropski komesar za proširenje je, međutim, tom prilikom prvi put javno izrekao i slutnju da bi ceremonija prijema mogla biti odgođena za najmanje godinu dana, te da, kako je rekao, “poslije Bugarske i Rumunije ne očekuje nove članice do kraja decenije.”

Imajući u vidu zabrinutost unutar Unije zbog prebrzog proširenja, Oli Ren je metaforički zaključio da taj proces trenutno više "kleca nego što juri napred".

Ovakve izjave, koje zadnjih mjesevi postaju gotovo svakodnevica briselske administracije, pojačavaju konfuziju i u Hrvatskoj koja se donedavno nadala ulasku u Uniju s Bugarskom i Rumunijom, a sada bi bila zadovoljna i ako bi se to dogodilo dvije godine kasnije, 2009. godine.

Najnovije izjave evropskih zvaničnika, međutim, navode na sumnju da je Evropska unija, pod pritiskom narastajućeg vala euroskepticizma i zbog unutarnje neprilagođenosti krupnim izazovima, već uspjela savladati strah od šutnje i spremna je uskoro objaviti odluku o odgodi datuma narednog proširenja pod izgovorom da su Rumunija i Bugarska ušle u fazu zamora od reformi. U tom slučaju Hrvatskoj bi se ostvarili snovi o prijemu s ove dvije zemlje u paketu, ali tek 2009. umjesto 2007. godine.

Dogodili se ovakva rokada, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija se ne bi mogle nadati prijemu ni u narednih deset do petnaest godina a Turska bi se, u kojoj je već počeo proces averzije prema evropskoj ideji, mogla odlučiti za potpuno povlačenje iz pregovora o ulasku u sve rigidniju Evropsku uniju.