EU deblokirala Prelazni sporazum sa Srbijom

EU deblokirala je trgovinski sporazum sa Srbijom. Puna implementacija tog sporazuma trebalo bi da stupi na snagu 1. janura 2010. godine. Istovremeno do juna sljedeće godine, i nove procjene o saradnji Srbije sa Tribunalom u Hagu, odložena je odluka o početku ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i EU. Holandija i dalje smatra da je primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preduslov za prihvatanje kandidature Srbije za članstvo u EU. Sa druge strane, kao uslov za prihvatnje kandidature BiH, Savjet EU zahtjeva transformaciju OHR-a.

Bramercovo mišljenje ključno

Do odluke o deblokadi Trgovinskog sporazuma došlo je nakon prezentacije glavnog tužioca Haškog tribunla, Serža Bramerca, koji je u razgovoru sa evropskim ministrima u Briselu pozitivno ocijenio saradnju Srbije sa Međunarodnm sudom za ratne zločine. Ministar spoljnih poslova Holandije, Maksim Frehagen, nakon odluke o deblokadi Trgovinskog sporazuma je rekao:

„Prošlog juna pitao sam gospodina Bramerca da li Srbija čini sve što može u saradnji sa Tribunalom u Hagu. On mi je tada odgovorio da misli da Srbija može i više. Sada mi je na isto pitanje odgovorio da srpske vlasti čine sve što je u njihovoj moći, kao i da su ljudi koji se bave saradnjom sa Tribunalom ozbiljni i predani svom poslu, iako rade u teškim i opasnim uslovima.“

Ferhagen je izjavio da je trenutak da se stimuliše takav pozitivan razvoj situacije u Srbiji, ali i dodao da je neophodno nastaviti pritisak na Srbiju kako bi se održao ovakav, zadovoljavajući, nivo saradnje sa Hagom. Najvažniji cilj, prema Ferhagenovim riječima, i dalje ostaje hapšenje Mladića i Hadžića. Holandski šef diplomatije najavio je za šest mjeseci i novu procjenu saradnje Srbije sa Tribunalom u Hagu, kako bi se, ukoliko i taj izvieštaj bude pozitivan, pristupilo početku ratifikacije SSP-a.

Rano je za kandidaturu

Reagujući na vijest o deblokadi Trgovinskog sporazuma, predsjednik Srbije, Boris Tadić, izjavio je da će uskoro uslijediti i odluka o trenutku podnošenja kandidature Srbija za članstvo u EU. Tadić je ovom prilikom naglasio da kandidaturu treba podnijeti onoga trenutka kada se procijeni da će ona biti najbolje moguće prihvaćena u EU. Holandski šef diplomatije, Maksim Frehagen, poručuje Srbiji da je još rano za podnošenje zahtjeva za kandidturu:

„Svaka zemlja može da podnese zahtjev za kandidaturu, ali kako će on biti prihvaćen zavisi od pozicije zemalja članica. Mislim da je najbolje da se prati normalna procedura, koja pretpostavlja primjenu SSP-a. Ja ne predlažem ništa, samo kažem da ne bi trebalo žuriti sa zahtjevom za članstvo.“

Prvo ukidanje OHR-a, pa kandidatura

Kada je pak u pitanju moguće podnošenje kandidature BiH za članstvo u Uniji, Savjet ministara EU još jednom je ponovio da je transformacija OHR-a neophodan preduslov za to. Iako evropski ministri smatraju da ustavne reforme nisu preduslov za zatvaranje OHR-a, ističe se da BiH mora da donese paket ustavnih reformi kako bi stvorila funkcionalnu državu i uskladila svoj ustavni okvir sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima. Ministri evropske dvadesetsedmorice pozivaju BiH da usvoji paket ključnih reformi koje bi doprinijele i daljem putu BiH ka EU. Savjet ministra EU na sastanku u Briselu još jednom je izrazio svoju zabrinutost zbog razvoja političke situacije u BiH. Smatra se da su „zajednička vizija zajedničke budućnosti“ i politička volja da se ispune uslovi za evrointegraciju zemlje, neophodni koraci za napredak BiH. Istovremeno Savjet EU konstatuje i progres koji je zemlja napravila u procesu vizne liberalizacije, i posebno pohvaljuje zadovoljavajuću implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić